Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Stu 2011

Dug će poskupiti svima, pa i Hrvatskoj

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Dug će poskupiti svima, pa i Hrvatskoj

Nakon što je Grčka iznenada odlučila da će o mukotrpno dogovorenom paketu pomoći građani glasovati na referendumu, čime je budućnost eura ponovno dovedena u pitanje, oči domaćih ekonomista i bankara uperene su u najnoviju krizu europske valute. Odluče li Grci bijes zbog nametnutih mjerea štednje, kao uvjet za refinanciranje dugova, uobličiti kao "ne" Europskoj uniji, ta bi zemlja u ekstremnom scenariju mogla napustiti eurozonu.

Dok bi EU to donijelo teške posljedice, za Grčku bi bila ekonomska katastrofa pa naši sugovornici ne vjeruju u takav rasplet događaja. "Grčka je pokazala krajnju ekonomsku nezrelost i europski lideri trebaju razmišljati o najoštrijim sankcijama da se zemlja disciplinira. Reforme su naprosto cijena novca koji su potrošili", kaže Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Pitanje referenduma ne mora nužno biti loš scenarij, smatra ekonomist Damir Novotny. "U slučaju da Grci sami sebe izbace iz eurozone Europa će trebati spašavati samo svoje banke, a ne više i grčke koje drže polovicu duga, no teško da će se realizirati takav politički rizik. U narednom periodu bit će pristuna velika neizvjesnost na financijskim tržištima hoće li Grčka preuzeti svoje obveze. Zato će i Hrvatskoj otplata duga biti skuplja, no vjerujem da ćemo se uspjeti refinancirati što će biti veliki uspjeh", kaže. Dio ekonomista spreman je i na crni scenarij destabilizacije eurozone. Iako Hrvatska nema euro, na malu i otvorenu ekonomiju, u potpunosti naslonjenu na EU, efekti bi se gotovo linearno prelili. Iako se obično prvo spominje strah za štednju koja je više od dvije trećine denominirana u euru, zbog garancije države depoziti nisu ugroženi pa bi se mogao dogoditi tek manji odljev depozita."Bitnije je tržište duga koje je povezano s bankama i moglo bi uzorkovati bankarsku krizu. Radi se o klasičnom "sudden stop" efektu priljeva kapitala što bi za nas značilo reprizu početka 2009. Ovisno o jačini udara to uključuje pad potražnje za izvozom, rast kamatnih stopa i pad BDP-a", kaže naš sugovornik iz bankarskih krugova. Guverner je već upozorio je je u protekloj godini rast premije rizika s 200 na 500 baznih bodova povećalo izdatke za kamate uz stagnirajući dug za oko 15 posto na 1,5 mlrd. eura. Hrvatska u tom slučaju realno ne može puno učiniti. "Mi moramo uvesti reda u fiskalnu politiku i povećati konkurentnost da bi smanjili vanjske neravnoteže", kaže glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.

Za razliku od 2009. ovaj puta sužen je i manevarski prostor monetarnoj politici. HNB-ovi potezi za amortiziranje zaustavljanja priljeva kapitala mogli bi se tražiti u povećavanju devizne likvidnosti bankama, no to su mjere koje funkcioniraju na kraći rok.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk