Dvije trećine zaposlenih protiv potpunog vraćanja u ured

Nešto manje od dvije trećine ispitanika (64 posto) kažu da bi ozbiljnije razmotrili promjenu posla u slučaju povećanja broja dana provedenih u uredu. Dodatno, 12 posto kažu kako bi na takav potez poslodavca reagirali trenutačnim davanjem otkaza, dok bi se 24 posto radnika prilagodilo situaciji

Gotovo dvije trećine zaposlenih koji rade od kuće ili hibridno, razmotrilo bi promjenu posla posla ako bi ih poslodavac prisilio da se u potpunosti vrate u urede, pokazuje anketa portala MojPosao provedena na 900 ispitanika. Unazad godinu-dvije brojne tvrtke značajno su ograničile mogućnost rada na daljinu, potičući ili namećući povratak u urede.

Prema anketi, 26 posto ispitanika u potpunosti radi od kuće dok je 53 posto u hibridnom modelu rada, kombinirajući rad iz ureda i izvan sjedišta poslodavca. Isključivo je na radnom mjestu 21 posto anketiranih.

Nešto manje od dvije trećine ispitanika (64 posto) kažu da bi ozbiljnije razmotrili promjenu posla u slučaju povećanja broja dana provedenih u uredu. Dodatno, 12 posto kažu kako bi na takav potez poslodavca reagirali trenutačnim davanjem otkaza, dok bi se 24 posto radnika prilagodilo situaciji.

Čak 82 posto ispitanika navodi da trenutačno ne postoje beneficije koje bi im olakšale povratak u ured. Ipak, kada bi povratak bio neizbježan, istaknuli su da bi im fleksibilno radno vrijeme, povećanje plaće, osigurano parkirno mjesto i financiran topli obrok predstavljali značajnu dodanu vrijednost dolaska u ured.

Hibridni način rada preferira 55 posto radnika u Hrvatskoj, dok bi se 38 posto najradije odlučilo za potpuni rad od kuće. S druge strane, samo pet posto anketiranih preferira rad isključivo iz ureda, a tri posto nema konkretniji stav.

Kao najveću prednost rada na daljinu, 90 posto anketiranih navodi izostanak putovanja na posao i natrag, a za 55 posto to je lakše usklađivanje poslovnog i privatnog života. Slijede bolja koncentracija i produktivnost (45 posto) te mogućnost rada s raznih lokacija (36 posto). Samo dva posto anketiranih smatra da rad od kuće nema značajnih prednosti.

Među glavnim prednostima rada iz ureda ističu se lakša suradnja i komunikacija i druženje s kolegama. Ipak, 32 posto ispitanika smatra da rad iz ureda ne donosi nikakve posebne koristi.

Rad od kuće zastupljeniji u velikim kompanijama
Analiza po veličini tvrtki otkriva da najveći udio radnika koji povremeno rade od kuće (61 posto) dolazi iz velikih kompanija i institucija, dok zaposlenici malih poduzeća rjeđe koriste tu mogućnost – čak 42 posto radi isključivo iz ureda.

Među onima koji imaju mogućnost rada na daljinu, 57 posto zaposlenih radi prema unaprijed definiranim pravilima koja jasno određuju koliko dana u tjednu ili mjesecu smiju raditi od kuće. Četvrtina zaposlenika (24 posto) uživa potpunu fleksibilnost bez ograničenja u broju dana, dok 19 posto navodi da njihov poslodavac nije formalno propisao pravila rada na daljinu, no postoje neformalne preporuke i prešutni dogovori.

U organizacijama koje su postavile jasne kvote rada iz ureda, većina zaposlenika (81 posto) ima slobodu odabira dana kada će biti prisutni na radnom mjestu, dok preostalih 19 posto mora slijediti unaprijed određeni raspored dolazaka, koji je odredio poslodavac.

Relativno najviše onih s obvezom tri radna dana u uredu
Na pitanje o obveznom dolasku u ured, najveći udio ispitanika (45 posto) navodi da mora biti prisutan na radnom mjestu tri dana u tjednu. Slijedi 24 posto zaposlenika kojima je propisan dolazak dva puta tjedno, dok 18 posto ispitanika mora raditi iz ureda četiri dana u tjednu. Najmanji udio, 14 posto zaposlenika, uživa najveću fleksibilnost, s obvezom dolaska u ured samo jednom tjedno. Većina radnika (83 posto) maksimalno koristi mogućnost rada na daljinu te u ured dolazi isključivo onoliko često koliko to poslodavac zahtijeva. S druge strane, 17 posto ispitanika navodi kako se u ured vraća i češće nego što je formalno propisano.

Promatrajući rad na daljinu kroz mjesečnu dinamiku, najveći broj ispitanika (28 posto) od kuće radi između šest i 10 dana rada, dok 21 posto zaposlenika koristi tu opciju do pet dana na mjesec. Nadalje, 18 posto ispitanika radi od kuće između 11 i 15 dana mjesečno, dok 13 posto zaposlenika provodi 16 ili više radnih dana izvan ureda. Na pitanje ‘Zašto, prema vašem mišljenju, poslodavci žele vratiti radnike u urede?‘, ispitanici su najčešće isticali da je takva odluka vjerojatno motivirana željom za većom kontrolom te sumnjom u produktivnost onih koji rade od kuće.