Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2016

Egzodus u Škveru: Debeljak je obećavao brda i doline, a sada mu radnici bježe u Afriku za 5000 eura mjesečno

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Dražen Gudić  

Egzodus u Škveru: Debeljak je obećavao brda i doline, a sada mu radnici bježe u Afriku za 5000 eura mjesečno

Udvostručit ću broj radnika u "Brodosplitu", za dvije godine bit će ih barem 5000. Tako je krajem ljeta 2014. govorio Tomislav Debeljak. Preksinoć je vlasnik splitskog škvera na FESB-u održao predavanje i u svojem stilu ustvrdio da je pred njegovom tvrtkom blistava budućnost – ima 2200 zaposlenih, jedini u Hrvatskoj posluje pozitivno i perspektiva im raste. Nećemo sada o stanju u "Brodosplitu", o "devastaciji brodogradilišta i privatizacijskom debaklu", o čemu se već duže vrijeme naširoko govori u javnosti (još više u škverskim kuloarima).

Alarmantnom se doima vijest da su u "Brodosplitu" u zadnjih mjesec-dva zaredali otkazi. Navodno je čak oko 200 škverana otišlo ili je u otkaznom roku. Zanimljivo je da otkaze, kaže pouzdan izvor iz škvera, nije uručio poslodavac, nego ih daju sami radnici – nezadovoljni primanjima, a privučeni puno boljim ponudama za posao uglavnom iz inozemstva.

U "Brodosplitu" na naš upit o razmjerima egzodusa, u pravilu stručne i tražene radne snage, kažu tek ovo:
– U sustavu "Brodosplita", kao i u svakom drugom velikom sustavu, postoji fluktuacija kadrova, tj. dolazaka i odlazaka, koja je u našem slučaju uvijek do sada bila u granicama prihvatljivog ili uobičajenog. Nemamo saznanja gdje odlaze ljudi koji svojom voljom raskinu radni odnos, no znamo da je takvih svojevoljnih raskida zanemariv broj.

Vlasnik ne vidi problem

U "Brodosplitu", dakle, odlazak stručnih radnika ne evidentiraju kao problem. A ako problem nije za vlasnika tvrtke, što bi se time zabrinjavala šira javnost koja ne jede tvrdi škverski kruh.

Zabrinuti su, međutim, u sindikatu, gdje potvrđuju da velikog odlaska potrebnog kadra ima svakodnevno, iako ne raspolažu preciznim brojkama. Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – industrijskog sindikata, kaže da već neko vrijeme upozoravaju na taj problem, ali da ne nailaze na razumijevanje.

– Dio ljudi koji odlaze u inozemstvo, za puno bolju plaću, vjerojatno nije moguće zadržati, ali sasvim je sigurno da bi uz nešto veća primanja dio njih radije birao ostanak nego život u tuđini. Uvjereni smo da bi se s kojom tisućom kuna više zadržao dio stručne radne snage, pa smo u tom smislu "Brodosplitu" uputili konkretne prijedloge, ali gospodin Debeljak nije se udostojio ni odgovoriti – kaže Dragičević.

Umjesto da se bavi problemom visine plaća, Tomislavu Debeljaku prioritetnije je pitanje kvota za uvoz radne snage, o čemu će se na državnoj razini odlučivati idućeg tjedna. Brodogradnja, a napose "Brodosplit", svake godine traži sve više uvoznih stručnih radnika pravdajući to nedostatkom domaće radne snage. Ove godine već je samo iz HGK zatraženo 12.000 dozvola za rad stranaca, a procjene su da će broj zahtjeva doći do 20.000. Vlada, navodno, zasad nije sklona popustili poslodavcima. Ali o tom potom.

Dok se ne raščisti hoćemo li i koliko radnika uvesti, bivši su se škverani razmiljeli po svijetu. Njemačka, Italija, Nizozemska, sve više Norveška, pa Irak, Dubai, Grčka, u zadnje vrijeme čak Maroko, pa i Egipat, nove su destinacije. Iznimno dobra primanja i siguran posao mnogima je dosad najbolje radno iskustvo.

Zavarit ćemo...

Poseban hit posljednjih je nekoliko mjeseci odlazak na rad u Južnu Afriku. Dvije njemačke tvrtke u vlasništvu Hrvata vode hrvatske radnike, koje prosječno plaćaju 5000 eura mjesečno. Riječ je o diplomiranim inženjerima strojarstva i industrijskog inženjerstva, EWE i IWE inženjerima, inženjerima zaštite na radu, TIG zavarivačima, cjevarima, bravarima, izolaterima. Navodno, najtraženiji zavarivači u prosjeku dobivaju 7000 eura, a oni najbolji, s prekovremenim satima, i do 8500 eura neto.

Hrvatski radnici ne idu u divlju avanturu, nego za ESKOM, tamošnju državnu kompaniju za energetiku i rudarstvo, kroz radove za tvrtke HITACHI, EON Power Energie i Alstom Power (termoelektrane Medupi i Kusile), te za tvrtku D.B. Thermal u pogonu Nigel u Johannesburgu. Poslovi su ukupno "teški" 25 milijardi eura, a gradilišta su ogromna – na svakom radi po 15.000 ljudi. Među njima se Hrvati već broje u stotinama, gotovo ih je tisuću. Ponajviše je riječ o zavarivačima, bravarima i cjevarima.

Radi se po deset sati dnevno, šest dana u tjednu, i to na vrlo zahtjevnim poslovima izrade cjevovoda. Smještaj je, kažu izvori s terena, odličan. Prijevoz i ručak su osigurani, kao i plaćeno putovanje u Hrvatsku svaka tri mjeseca na tri tjedna neplaćenog odmora.

U živoj utakmici na tržištu rada Hrvatska zasad gubi stručni kadar i traži sve više uvoznih radnika (sve je življi i trend uvoza stranih tvrtki), ali najmanje radi na dvije bitne stvari – adekvatnom obrazovanju potrebnog kadra i povećanju cijene rada. Bez toga, posebno ako krenu značajnije investicije, loše nam se piše.

Bogatstvo uz prekovremene​

Traže se diplomirani inženjeri strojarstva i industrijskog inženjerstva, EWE i IWE inženjeri, inženjeri zaštite na radu, TIG zavarivači, cjevari, bravari, izolateri... Navodno, najtraženiji zavarivači u prosjeku dobivaju 7000 eura, a oni najbolji, s prekovremenim satima, i do 8500 eura neto.

'Uljanik' plaća 12.000 kn​

Brodogradilište "Uljanik" uporno traži zavarivače, ali kako ih nema na tržištu, brodogradilište će ih samo školovati, odlučili su u Puli. Tko uspješno završi školovanje, mogao bi imati siguran posao i plaću do 12 tisuća kuna. U "Uljaniku" je na obje lokacije, u Puli i Rijeci, trenutačno zaposleno petstotinjak zavarivača. Traži se i nova radna snaga, mjesecima.


Komentari članka

Vezani članci

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Hrvatskoj nedostaje nekoliko desetaka tisuća građevinskih radnika, potražnja za majstorima i dalje premašuje ponudu

30.03.2026.

Energetska obnova zgrada i zaštita na radu središnje su teme 5. Susreta graditelja Hrvatske obrtničke komore, koji se u subotu održava u Bjelovaru uz sudjelovanje više od 200 sudionika, a gorući problem sektora i dalje je kroničan nedostatak radne snage.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke