Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Pro 2023

Ekološka ili konvencionalna ratarska proizvodnja - koja je profitabilnija?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Ivan Malić  

Ekološka ili konvencionalna ratarska proizvodnja - koja je profitabilnija?

Ekološka hrana u Hrvatskoj proizvodi se na cca. 130.000 ha, što je desetak posto ukupnih hrvatskih poljoprivrednih hektara.

U EU smo ispod prosjeka po postotku ekoloških površina u ukupnoj proizvodnji – prednjači Austrija s otprilike četvrtinom svih površina, što mi je razumljivo jer se u slučaju Austrije radi o jako puno hektara namijenjenih za proizvodnje travnih krma i brdskim područjima gdje je ovaj oblik proizvodnje najoptimalniji poslovni izbor.

Iako je trend povećanja u Hrvatskoj i dalje pozitivan, iz strukture te proizvodnje vidi se da rastu primarno hektari pod pašnjačkim površinama i pod trajnim nasadima, dok proizvodnja uljarica i žitarica u kategoriji "oranice i vrtovi“ stagnira ili se smanjuje i čini tek oko 23.000 hektara ili tek 18% svih ekoloških hektara u Hrvatskoj.

Oraničku proizvodnju uljarica i žitarica u Hrvatskoj možemo smatrati i jedinom ozbiljnom ekološkom proizvodnjom koja generira značajne kilograme odnosno prihode od tih roba po jedinici površine. Naime, u slučaju ekoloških voćnjaka u pravilu se radi o neproduktivnim ili mladim nasadima, dok se u slučaju trajnih travnjaka proizvodi vrlo malo dodane vrijednosti po hektaru. Većina tih pašnjaka (trajnih travnjaka) je u krškom području gdje je postavljen uvjet držanja stoke od 0,3 uvjetnih grla po hektaru. Radi se o minimalnom opterećenju pašnjaka od 0,3 krave po hektaru, s obzirom da nam u najboljem slučaju krava može dati godišnje 1 tele čija vrijednost je do 1000 EUR (tele od 200-250 kg, trenutne tržišne cijene teladi su 3,5-4 EUR/kg).

Što najradije proizvode hrvatski ekološki ratari?
Ako uvedemo dodatni koeficijent od 80% uspješnih odbića teladi u odnosu na ukupan broj krava, dođemo do toga da se u najboljem slučaju stvara 240 EUR vrijednosti poljoprivrednog proizvoda po hektaru. Za razliku od oraničkih hektara, tu se s pravom može i postaviti pitanje smisla takve poticajne politike koja za svakih 1 stvoreni EUR poljoprivredne proizvodnje mora uložiti u pravilu 2+ EUR poticaja. Za razliku od pašnjaka, u ekološkom ratarstvu se stvara nekoliko puta više vrijednosti po hektaru, sama ulaganja u proizvodnju su puno veća nego kod pašnjaka i trava, tako da i poduzetničke postavke treba puno detaljnije izračunati nego u slučaju trajnih nasada ili pašnjaka gdje je ta matematika bitno jednostavnija i značajnije bazirana na poticajnoj politici.

Idemo malo zaviriti u strukturu proizvodnje – što najradije proizvode hrvatski eko ratari? Slika ispod prikazuje podatke Državnog zavoda za statistiku – odnosno strukturu proizvodnje po kategoriji "oranice i vrtovi“. Navedeni podaci uključuju i djetelinsko-travne smjese i lucerne pod nazivom "zelena krma“, što ću izbaciti iz sljedećeg pregleda jer su to površine u koje se značajno manje ulažu i završavaju u stomacima vlastito proizvedene stoke (nemaju izlaz na tržište).


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk