Ekorevolucija: 'Stvorit ćemo Hrvatsku u kojoj ćemo se gotovo svim otpadom koristiti kao novom sirovinom u industriji'

Vlasnik Tehnixa Đuro Horvat ističe kako su sa svojom tehnologijom prisutni na svim kontinentima i da su izgradili više od 50 postrojenja u susjednim zemljama

Nakon usvajanja strategije upravljanja otpadom domaća tvrtka Tehnix, vodeća ekoindustrija koja proizvodi strojeve i opremu za zaštitu okoliša, ima otvorena vrata da provede revoluciju u recikliranju komunalnog otpada i da svoju tehnologiju prepoznatu već izvan granica primijeni i u zemlji, čime bismo mogli, kaže vlasnik tvrtke Đuro Horvat, do 2022. godine postići zadane ciljeve – odlaganje samo 10 posto ukupnog otpada, dok bi se sav ostali otpad koristio kao nova sirovina u industriji za proizvodnju novih proizvoda, proizvodnju ekokomposta za sekundarnu poljoprivredu te ostatak gorivog otpada koji bi se šredirao i balirao kao RDF gorivo za cementare.

Nije isključeno, s obzirom na velik interes u svijetu, da upravo Tehnixova tehnologija reciklaže postane hrvatski prepoznatljivi izvozni brend. S prošlogodišnjih 35 milijuna eura, ove godine tvrtka očekuje izvoz od oko 50 milijuna eura, a već sljedeći tjedan spremaju se na poslovne razgovore u skandinavskim zemljama.

– Prisutni smo na svim kontinentima svijeta. Izgradili smo više od 50 postrojenja u susjednim zemljama – Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumunjskoj... koja trajno dobro funkcioniraju. U Hrvatskoj smo izgradili postrojenja manjeg kapaciteta na Krku, u Prelogu i Čakovcu. U pregovorima smo s Ukrajinom, Rusijom, Bjelorusijom, Kosovom i Indijom, ovih dana zaprimili smo upite za transfer tehnologije iz Kine, a ima mnogo interesa u Africi i Aziji – kaže Horvat.

Sjedište tvrtke je u Donjem Kraljevcu kod Preloga gdje je zaposleno 350 radnika, od stručnjaka do inženjera i menadžera, a s kooperantima broj se penje na 500. Ove godine, najavljuje Horvat, plan je izgraditi novu tvornicu za proizvodnju komunalnih vozila i ekoproizvoda te zaposliti novih 100 radnika.

Stotine svjetskih priznanja

Tehnix je osnovan prije 25 godina, s poslom se krenulo u garaži s posuđenim strojevima i opremom te dva radnika – po danu se proizvodilo, a po noći projektiralo. U tom periodu razvijeno je više od 375 strojeva i opreme koji se plasiraju po svijetu, među kojima su sortirnice za sortiranje čišćenje i baliranje sirovina iz otpada, pogoni za kompostiranje biorazgradivog otpada, pretovarne stanice za miješani komunalni otpad, oprema za sanaciju i uklanjanje starih deponija...

Tvrtka ima i 50 vlastitih patenata i inovacija. Od osnutka do danas uloženo je u razvoj novih tehnologija za reciklažu otpada više od 10 milijuna eura. Najzanimljivije su tipske sortirnice, tvornice u kojima se otpad potpuno prerađuje prema uporabnim vrijednostima i ponovno vraća u industriju. Tako otpad postaje gospodarski resurs, a ostatak otpada pretvara se u toplinsku energiju.

Iako je izvan zemlje njegova tehnologija priznata, kod nas stručnjaci i političari dugo vremena nisu znali ili htjeli prepoznati je. Horvat ističe da su u pitanju bili strani lobiji

– Moji proizvodi ustvari su rezultat zajedničke timske suradnje s menadžerima i suradnicima kompanije. Naša snaga su naši zadovoljni ljudi. U poslu pronalazim mir i zadovoljstvo, veseli me svako novo rješenje i inovacija koju napravim jer znam da sam time pomogao prirodi i budućim generacijama. Ne razmišljam o povlačenju s posla, nastavit ću s radom i savjetovati nove naraštaje sve dok bude snage u meni jer me to ispunjava i daje novi poticaj za razvoj i inoviranje te pronalaženje novih održivih rješenja. Pa prirodi i mi sami pripadamo, a ekologija kao nova znanost treba nova tehnološka rješenja i ona je moj životni smisao – govori Horvat.

U tvrtki, kaže, razvijaju moralni kapitalizam koji poštuje svakoga i daje priliku sposobnima da budu još bolji te da timski rad u kompaniji ima velik razvojni potencijal.

Tvrtka je dobila stotine svjetskih priznanja i nagrada, Đuro Horvat proglašen je lani i poduzetnikom godine u izboru konzultantske tvrtke EY te nas je predstavljao na svjetskom natjecanju u Monte Carlu, što mu je bilo izuzetno iskustvo i priznanje. I tada je pričao kako je ondje postojao velik interes za njihovu tehnologiju, kako se glavni žiri zainteresirao za njihov uspjeh i početak rada za vrijeme rata, u državi u kojoj je poduzetništvo bilo sluga političarima umjesto da je obrnuto, kao u cijelom svijetu.

Zanimljivo je da, iako je izvan zemlje njegova tehnologija priznata, kod nas dugo vremena stručnjaci i političari nisu znali ili htjeli prepoznati je.

– Koristile su se strane konzultantske tvrtke koje su angažirali lobiji štiteći i zastupajući vlastiti interes, a ne interes građana Hrvatske i domaću industriju. Sve su to strane kompanije iz Grčke, Italije, Španjolske, Poljske kojima nije cilj izgraditi funkcionalno i trajno postrojenje, već raditi godinama na neodrživim projektima, trošiti milijarde kuna na račun poreznih obveznika, a problemi su i dalje prisutni. Više nemamo vremena za filozofije već moramo ozbiljno pristupiti rješavanju problema otpada jer ćemo u suprotnom plaćati penale zbog nepridržavanja strategije i obaveza preuzetih iz EU direktiva – nastavlja Horvat pri čemu hvali aktualnog ministra energetike i zaštite okoliša Slavena Dobrovića s kojim dobro surađuje.

– Zadovoljstvo je surađivati sa stručnjacima, ekspertima, menadžerima kojima je državni interes i interes građana ispred vlastitih interesa. Ministar Dobrović postavljen je i odabran za ministra resornog ministarstva i smatram da svoj posao obavlja vrlo profesionalno i u skladu s pravilima struke, čiju titulu i sam nosi – kaže Horvat.

Naše proizvode kopiraju

Jasno je i da posao koji je vezan za otpad ima puno interesnih skupina, Horvat ne voli o tome previše govoriti, isto kao što i ne voli da ga se zove “kraljem otpada”, jer on je vodeći u tehnologiji koja otpad prerađuje. Tek kaže da je u poslovnom svijetu sve moguće pa tako i rivalstvo, da njegova kompanija nikada nije kopirala tuđe proizvode već suprotno, kopirali su se njihovi projekti i tehnologije unatoč patentnoj zaštiti, ali da i nikada probleme nisu rješavali na sudu jer smatra da to nije profesionalno niti korektno.

– Razvili smo svoju paletu proizvoda, imamo vlastite patente i projekte, razvili smo vlastite tehnologije za održivo gospodarenje otpadom te se oslanjamo isključivo na svoje sposobnosti, znanja i vještine, a sve ostalo samo je sastavni dio svakodnevnog poslovanja te takve postupke jednostavno treba ignorirati i nastaviti transparentno dalje, što mi oduvijek i činimo. Pa i patente Nikole Tesle danas kopira cijeli svijet, tako će biti i s Tehnix tehnologijom – s ponosom kaže Horvat.

Novim planom gospodarenja otpadom cilj je ispuniti zahtjeve i obaveze preuzete iz direktiva EU i postići ciljevi kružne ekonomije, a upravo Tehnix, kaže Horvat, takvo što može ponuditi.

– Važnost kružne ekonomije presudna je za održivi razvoj i opstanak zemlje. Da bi se svijet dalje održivo razvijao, mora imati više sirovina i nove održive tehnologije za gospodarenje otpadom koje će otpad pretvarati u energiju, ekokompost i alternativno gorivo. Sve to može se postići iskorištavanjem korisnih frakcija iz otpada pretvarajući ih u nove sirovine za industriju, čime se postiže kružno gospodarstvo. A to se može postići korištenjem naše MBO-T tehnologije – kaže Horvat.

Uz postojeća izgrađena postrojenja u pregovorima su, kaže, s tridesetak lokalnih uprava koje su pred raspisivanjem natječaja za projektiranje i izgradnju postrojenja za industrijsku reciklažu otpada. Na instaliranim postrojenjima, kaže, postignuti su zavidni rezultati u reciklaži i oporabi komunalnog otpada, odnosno korisnih frakcija koje se ponovno vraćaju u industriju kao sirovine.

Postrojenja izgrađena u Hrvatskoj su manje sortirnice, dok su prava postrojenja MBO-T izgradili u više od 50 gradova u susjednim i zemljama EU. A omogućavaju potpunu reciklažu pred sortiranog i miješanog komunalnog otpada prema uporabnim vrijednostima, odnosno selekciju otpada u tri uporabna segmenta za ponovnu uporabu u industriji.

Tvorničkom reciklažom dobiva se osam vrsta čistih sirovina koje se prodaju i ponovno vraćaju u industriju. Sirovine dobivene iz tvorničke reciklaže su čiste, brzo uporabne, balirane i dva puta jeftinije.

Kako objašnjava Horvat, industrijskom mehaničkom obradom na industrijskom postrojenju omogućeno je izdvajanje osam vrsta industrijskih sirovina – plastika, karton, papir, PET, MET, staklo, tekstil i metal. Na biološko-aerobnoj obradi organskog otpada omogućena je proizvodnja ekokomposta u vremenu od dva mjeseca. A termičkom obradom ostatak gorivog otpada se suši, šredira i balira kao RDF gorivo idealno za proizvodnju cementa.

Ekološke prednosti

– Cijelo postrojenje je mobilno, montažno, prenosivo i ekološki se može kompletno reciklirati. Naše tvornice za industrijsku reciklažu idealne su za turizam, gradove, općine, države. Potrebno je malo prostora na svim lokacijama, pogodno uz postojeće deponije zbog sanacije istih. Primjenom te izgradnjom Tehnix tvornica predsortirani i miješani komunalni otpad ostaje gospodarski resurs. Vijek trajanja tvornica je minimalno 50 godina i cijela investicija isplati se za pet godina.

To je tehnološko otkriće razvijeno u Tehnixu kojim građani manje plaćaju, država troši manje novca, nema promašenih investicija, lakša je kontrola institucija države kao i eksperata Europske unije. Brže i jeftinije postižemo održivi razvoj koji nema alternativu za sigurnu budućnost – objašnjava Horvat.

Njihove MBO-T tvornice imaju niz ekoloških prednosti, pa tako ne trebaju deponije za odlaganje novog komunalnog otpada, nema novih troškova izgradnje kazeta za odlaganje komunalnog otpada, nema potrebe gradnje uređaja za pročišćavanje otpadne kišne vode iz deponija, manje je stakleničkih plinova i emisija CO2, nema smrada ni zagađenja prostora od ptica, glodavaca, insekata te lisica, sanacije starih deponija...

Ekonomske prednosti su manja cijena izgradnje tvornice, činjenica da više ne treba puno kanti za odlaganje otpada, zbog čega su i manji troškovi prikupljanja otpada, nema krađe otpada ni crnog tržišta sirovinama iz otpada, dobivanje potrebnih novih sirovina iz otpada i nove energije iz obnovljivih izvora, proizvodnja ekognojiva iz biorazgradivog otpada, kompost – zdrava hrana, a i troškovi prerade tri su puta niži u odnosu na neka druga postrojenja...

Kažu da postoje i prednosti sa socijalnog stajališta jer se zapošljava više građana, produžuje turistička sezona i povećava rast gospodarstva, manji su troškovi zbrinjavanja otpada, više je izvoza sekundarnih sirovina, manje uvoza nafte, struje, plina i sirovina... Cijena postrojenja, ovisno o kapacitetima i stupnju reciklaže, iznosi od 10-50 milijuna kuna.