Ekskluzivno: Analiza stanja realnog sektora u posljednjih šest godina

Hrvatsko poduzetništvo snažnije je i ekonomski razumnije u odnosu na razdoblje prethodne krize koja je počela krajem 2007.
piše: Nikola Nikšić, Konter

Prema povijesnim iskustvima, javno objavljena godišnja statistička financijska izvješća za društva kapitala čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi dobra su ‘izlazna anketa‘ kakvi se rezultati za tu godinu mogu očekivati za takozvani ‘realni sektor‘ hrvatskog gospodarstva, obveznike poreza na dobit. Pogotovo kada se ona objavljena za 2024. povežu s nekoliko godina iz prethodnog razdoblja, da bi se mogao steći uvid u trendove u duljoj vremenskoj dimenziji. Promatrati samo ‘godinu na godinu‘ nije dovoljno i neće osigurati informaciju kako poslovni subjekt djeluje iz perspektive dugoročno održivog i stabilnog poslovanja, prvenstveno rastom izvrsnosti, što se posljedično reflektirana i na prihode, profit, i pokazatelje produktivnosti, rentabilnosti, likvidnosti, aktivnosti i zaduženosti.

Da bi se brojke i izvedeni pokazatelji ‘teškaša‘ i njihovi trendovi mogli razumjeti i adekvatno interpretirati, važno je uvodno napomenuti neke od ključnih okolnosti iz šireg i užeg eksternog okruženja. 2024. je bila godina u kojoj su se dodatno intenzivirana izuzetno neugodna i neizvjesna (ishod i trajanje) geopolitička previranja i oružani sukobi, i u kojoj je krajem godine izbor Donalda Trumpa kao novog američkog predsjednika nagovijestio velike promjene u američkim politikama i ukupnom međunarodnom poretku.

2024. je za Hrvatsku bila „super izborna godina“, uz rast BDP-a 3.8 posto, a inflacije 3.4 posto. U odnosu na prethodnu godinu, cijene usluga porasle su za 5,9 posto, hrane četiri posto, neprehrambenih industrijskih proizvoda bez energije 1,4 posto, a cijene energije pale za 0,9 posto. Inflatorni pritisci i negativne okolnosti na tržištu rada (starost populacije, fluktuacija, kasni ulazak u mladih u svijet rada i rani odlazak u mirovinu, …) su se reflektirali i na dinamiku rasta prosječne mjesečne neto plaće, koja je za 2024. dosegla 1.346 eura, 12 posto više nego za 2023., dok je medijalna (1.242) u odnosu na prosječnu zadržala negativno odstupanje od 100 eura, što je standardno odstupanje već dulje vremensko razdoblje. Kamatne stope na kredite nefinancijskim institucijama (60 posto koriste veliki poslovni subjekti), uz blagi pad u drugom polugodištu 2024., zadržale su i dalje visoku vrijednosti, prosječna nominalna kamatna stopa za 2024. za postojeće kredite 4.34 posto, a za novougovorene u prosincu 4.14 posto..

Zbirno promatrano, šest banaka čije vrijednosnice kotiraju na ZSE, u 2024. ostvarilo je 1.35 milijardu neto prihoda (8.2 posto više u odnosu na 1.25 za 2023.) i 659.5 milijuna neto dobiti (sedam posto više u odnosu na 616.2 za 2023.). Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2024. iznosila je 23,9 milijardi eura, što je 4,6 posto više nego u 2023., dok je uvoz porastao za 5,4 posto, na 41,8 milijardi eura. Tako je u 2024. vanjskotrgovinski deficit porastao za 1.2 milijardu, na 17,8 na 2024. u odnosu na 16,6 2023. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. smanjena je na 57,3 posto, za 0.5 postotni bod u odnosu na 57.8 posto za 2023.

U takvim uvjetima, od ukupno 160 tisuća poduzetničkih organizacija i 17 tisuća neprofitnih, te nešto manje od 500 financijskih, poslovalo je i 59 društava kapitala iz „realnog“ sektora, šest od ukupno 30-tak banaka i štedionica, te tri od 20 društava za osiguranje, čije vrijednosnice kotiraju na ZSE. Radi se robusnim sustavima koji prvenstveno ‘igraju na sigurno‘ više fokusirani na kratkoročne probitke u korist titulara vlasništva, na razvoj operativne izvrsnosti (efikasnost: struktura i organizacija, digitalizacija procesa, …), rutinu, iskustvo i veću pregovaračku moć prema nekim od dioničkih skupina njihovih eko-sustava (prvenstveno prema dobavljačima), a manje na fleksibilnost (brzina reakcije i uvođenje promjena u skladu s okolnostima iz okruženja) i poslovnu izvrsnost (efektivnost: inovativnost).

U analizi Adris d.d. je promatran nekonsolidirano (najveći dio konsolidiranih prihoda dolazi od Croatia osiguranja d.d., a Maistra d.d. je promatrana zasebno), a nisu uključeni Končar DST („perjanica“ Končar grupe) i Dalekovod d.d., nova potencijala zvijezda Končar grupe, koja su obuhvaćena konsolidacijom Končar elektroindustrije d.d.
Od ukupno 59, 17 ih je registrirana su u sektoru (naziv prema NKD – područje) C Prerađivačka industrija, a 14 u I Djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane, 8 u H prijevoz i skladištenje, po 5 u G Trgovina i u M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, i F Građevinarstvo, a preostalih 10 u 6 drugih sektora.