Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2016

Energetske potpore oživile tržište kojim dominira tvrtka Rudan

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Energetske potpore oživile tržište kojim dominira tvrtka Rudan

Tvrtka iz Žminja lider je u ESCO-u: ulaže novac, a naplaćuje se od razlike niže cijene za energente.

Energetska učinkovitost podrazumijeva zaštitu okoliša, ali i veliku priliku za zaradu, zaključak je panela "Optimizacija i uštede kroz energetsku održivost", koji je u sklopu Poslovnog uzleta Pule održan u petak u tom gradu. Valter Poropat, direktor Istarske regionalne energetske agencije (IRENA), ističe da su važni edukacija i transfer znanja kako bi primjena energetske učinkovitosti bila što efikasnija.

IRENA je, uz suradnju s Istarskom županijom, pokrenula projekt sufinanciranja energetskog certificiranja za istarske poduzetnike. Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), objašnjava da je ulaganje u energetsku učinkovitost slično ulaganju u znanost: trenutne investicije daju višestruke benefite uz dugom razdoblju.

Müller
Zgrade troše 40 posto ukupne energije i njihovom modernizacijom, uz izdašne poticaje Fonda, može se uštedjeti velik novac. Slična situacija je i u industriji.

"Prilike za uštede su velike. Zgrade troše 40 posto ukupne energije i njihovom modernizacijom, uz izdašne poticaje Fonda, može se uštedjeti velik novac. Slična situacija je i industriji. Za primjer, u procesnoj industriji elektromotori troše 70 posto ukupne energije. Primjenom suvremenih tehnologija postižu se velike uštede. Fond ulazi u projekte za koje se može dokazati ušteda od minimalno 30 posto, a moguće su uštede i od 50 posto te je jasno o koliko velikom novcu je riječ", kaže Müller.

Pioniri ESCO modela
Jedna od tvrtki koje svoj poslovni model temelje na energetskoj učinkovitosti je Rudan iz Žminja, čiji izvršni direktor Damir Grgorović objašnjava da su oni hrvatski lider u ESCO projektima. Riječ je o modelu prema kojem se modernizacija nekog objekta financira iz budućih ušteda. Sam Rudan je svoj biznis izgradio na uštedi vode u gotovo svim velikim hrvatskim tvrtkama, a lani su krenuli i u cjelokupnu energetsku obnovu zgrada. Tako je 2015. započet i završen projekt Kliničke bolnice Križine u Splitu, gdje su planirane uštede ukupne energije veće od 50 posto, a u tijeku je gotovo identičan projekt u Općoj bolnici Karlovac.

Orlić
Imamo 200.000 kvadrata ugrađenih foto-toplinskih kolektora, što je puno manje od europskog prosjeka. Cilj je 0,2 kvadrata kolektora po stanovniku.

"Naš je poslovni model takav da sam Rudan ulaže novac u projekt, što je jamstvo naručitelju da će posao biti kvalitetno obavljen i da će uštede energije biti onakve kako su procijenjene. Potom se naplaćujemo od razlike smanjene cijene za energente", kaže Gregorović, čija tvrtka zapošljava 46 ljudi, uglavnom inženjera. Dodaje da je to tržište zaživjelo u posljednjih nekoliko godine, prije svega zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i njegovim potporama.

Sama tvrtka nema ozbiljniju konkurenciju na domaćem tržištu iako je naša zemlja, kao članica EU, otvorena i za sve ostale igrače. Iako je Rudan svoje prve projekte financirao uglavnom iz vlastitog kapitala, za velike projekte im je potrebno i praćenje banaka. Dodaje da su banke spremne financirati "zelene projekte", a da bi eventualno problem mogao biti nekim tvrtkama iz tog sektora osigurati garancije za kredit.

46ljudi
uglavnom inženjera, zapošljava tvrtka Rudan

Kolektori za sva vremena
Pulski Tehnomont jedan je od pionira energetske učinkovitosti u Hrvatskoj jer je još 70-ih krenuo s projektiranjem i proizvodnjom sunčanih kolektora za toplu vodu. "Iako smo se u prošlosti više bavili kolektorima i drugim stvarima, danas je Tehnomont poznat uglavnom kao brodogradilište. Naši foto-toplinski kolektori su među najkvalitetnijima na tržištu. Diljem Hrvatske imate primjera da još rade oni koji su ugrađeni prije 30 godina. Procjenjujem da je u našoj zemlji trenutačno 200.000 četvornih metara ugrađenih foto-toplinskih kolektora, što je još puno manje od europskog prosjeka. Plan je u Hrvatskoj 0,2 kvadrata kolektora po stanovniku", kazao je Tomislav Orlić iz Tehnomonta.

Poropat
Važan je transfer znanja da bi energetska učinkovitost bila efikasna. Sa županijom sufinanciramo energetsko certificiranje za poduzetnike.

Sadašnji su kolektori, istaknuo je, 50 posto učinkovitiji od onih od prije 30 godina, no i oni od prije tri desetljeća još uspješno rade. Tehnomont dosad nije imao planova s fotonaponskim ćelijama, koje proizvode struju, jer je riječ o posve drugoj tehnologiji. Sven Müller dodaje kako su kolektori posljednjih godinu ili dvije doživjeli, zahvaljujući i poticajima FZOEU-a, pravu renesansu. "Samo je lani stavljeno više od 1100 kolektora na obiteljske kuće. Istodobno je potpisano 9300 ugovora za energetsku obnovu obiteljskih kuća, gdje je gotovo u pravilu uključena i ugradnja kolektora. Naravno, ima i ugradnje fotonaponskih kolektora, ali prevladavaju ipak oni za grijanje vode", objasnio je Müller. Iako je riječ o specifičnom projektu dovođenja električne energije stanovnicima Hrvatske u ruralnim područjima, primjer iz Karlovačke županije je zanimljiv i sa stajališta energetske učinkovitosti.

"Imali smo situaciju da do nekih kućanstava nije bilo nikakve realne mogućnosti da HEP dovede elektroenergetski kabel, pa smo sa 100-postotnim udjelom financirali ugradnju fotonaponskih ćelija snage 3-5 kW na ta kućanstva, uz prateći set akumulatora. Za rezervu smo svakom osigurali i benzinski agregat za slučaj duljeg razdoblja bez sunca. Svako kućanstvo je dobilo i visokoenergetski hladnjak te po šest štednih LED žarulja. Tako su ta kućanstva postala energetski gotovo samodostatna", naveo je Müller.

Gregorović
Banke su spremne financirati 'zelene projekte', eventualno bi problem nekim tvrtkama iz našeg sektora mogao biti osigurati garancije za kredit.

Istaknuo je da će za projekte energetske učinkovitosti biti novca i u sljedećem razdoblju. Osim 1,2-1,3 milijarde, kuna koliko FZOEU podijeli godišnje građanima, tvrtkama i institucijama iz vlastitih prihoda, očekuje se velik novac iz EU fondova. Kako bi olakšao pristup novcu iz europskih fondova, Fond je preuzeo ulogu posrednika između Bruxellesa i hrvatskih korisnika. Tako će se izbjeći birokracija koju podrazumijeva javljanje na europske fondove te će novac brže i lakše naći put do korisnika. FZOEU je jedino ograničen u pružanju značajne potpore hrvatskim tvrtkama jer zbog EU ograničenja o nedopuštenim potporama smije jednoj tvrtki dati maksimalno 200.000 eura u tri godine, što je za velike tvrtke i njihove veće projekte zanemarivo.


Komentari članka

Vezani članci

Svestrana građevinska tvrtka širi se u obrambenu industriju

10.06.2026.

U svojim pogonima u Šibeniku, zapravo u Industrijskoj zoni Podi, planira pokrenuti projekt proizvodnje i sklapanja oklopnih vozila za potrebe EU-a

Kraš kupio kompleks u Zaprešiću

03.06.2026.

Kraš je sa španjolskom kompanijom ROCA potpisao ugovor o kupnji zemljišta površine oko 200 tisuća četvornih metara, s postojećim industrijskim kapacitetima na području Zaprešića, kao potencijalne nove lokacije buduće proizvodnje, izvijestio je Kraš u pone

Ernest Tolj prodao Eurocable u trenutku najvećeg procvata kompanije

30.05.2026.

Novoosnovana britanska kompanija BP INV8 BidCo preuzela je hrvatskog proizvođača kabela koji je lani skočio na 121 milijun eura prihoda

Zvonimir Viduka, hrvatski EY Poduzetnik godine, predstavlja Hrvatsku na svjetskoj završnici programa

27.05.2026.

Svjetsko izdanje programa EY Poduzetnik godine počinje 26. svibnja u Monacu, u organizaciji konzultantsko-revizorske tvrtke EY

Građevinski divovi ruše rekorde: Jedna tvrtka posebno odskače zaradom i plaćama

18.05.2026.

Hrvatski građevinski sektor nastavlja snažan uzlet, potvrđujući status jednog od ključnih motora domaćeg gospodarstva. Potaknut investicijama iz europskih fondova, obnovom nakon potresa i kontinuiranim rastom stanogradnje, sektor je i prošle godine isporu

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk