Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Kol 2009

Energija koja bi punila zemaljske resurse bez prestanka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Lidia Černi  

Energija koja bi punila zemaljske resurse bez prestanka

Svemir je silno prostranstvo koje sadrži svu materiju i energiju koja postoji - čine ga sve galaktike, zvijezde i planeti. Njegova prava veličina je nepoznata, a znanstvenici vjeruju da je svemir golemi izvor energije koja može služiti i nama na Zemlji. U svojoj potrazi za alternativnim izvorima energije, koja bi zagrijavala i osvjetljavala naš planet, znanstvenici otkrivaju sve novije i zanimljivije oblike. Tako se u posljednje vrijeme velike nade polažu u nuklearnu fuziju, bolje rečeno u fuzijske reaktore koji proizvode nuklearnu energiju spajanjem više atomskih jezgri. To je, tvrde znanstvenici, najpoželjnija energetska tehnologija za čovječanstvo.

Fuzija je nuklearni proces u kome se dvije lakše jezgre kombiniraju da bi se stvorila jedna, teža jezgra. Primjerice, jezgre željeza i nikla imaju najveću energetsku vezu i zbog toga su najstabilnije među svim ostalima. Fuzija dviju jezgri lakših od jezgre željeza ili nikla najčešće oslobađa energiju. Fisija je pak nuklearni proces u kojem se teške jezgre razdvajaju na dvije manje.

Iskorištavanjem pogonske snage termonuklearne sile koju stvara Sunce i šalje je u svemir, fuzijska elektrana može proizvesti čak gigavat struje sa svega nekoliko kilograma goriva dnevno. Takav reaktor ne bi ispuštao stakleničke plinove, a stvarao bi relativno zanemarive količine nisko zagađujućeg nuklearnog otpada, koji će do kraja stoljeća najvjerojatnije biti bezopasan. Čak i da ti pogoni postanu meta terorističkog napada, stupanj radijacije izvan njihova područja bio bi toliko nizak da ne bi bilo potrebe niti za evakuacijom obližnjeg stanovništva, objašnjava Faruk Nadjmabadi, stručnjak za fuziju i voditelj Centra za istraživanje energije na kalifornijskom Sveučilištu u San Diegu. Iako stručnjaci vjeruju da je fuzija velik potencijalni izvor energije, pitanje je samo ekonomske isplativosti jer bi trebalo više od 20 godina za izgradnju takvih elektrana.

Problem je i energetske uštede - kako postići visoku temperaturu potrebnu za spajanje jezgri, a da se za to ne potroši više energije nego što se poslije dobije. Znanstvenici u Francusko i Kini užurbano rade na odgovorima kako bi počeli s projektom fuzijskih elektrana. Svi se slažu da je nuklearna fuzija jedan od najozbiljnijih potencijalnih izvora energije.

Kad je riječ o iskorištavanju energije iz svemira, znanstvenici istražuju još jedan zanimljiv izvor - energiju svemirskih mikrovalova. Još se kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća javila ideja o postavljanju gigantskih satelita u svemiru koji bi eksploatirali nevidljive mikrovalove i pretvarali ih u energiju koja bi se emitirala na Zemlju. Ipak, tada očito nije bilo vrijeme da se takvo što napravi pa se odustalo od daljnjeg razmišljanja, no danas razvoj novih tehnologija dopušta znanstvenicima razradu te ambiciozne i revolucionarne ideje. Nasa je već krenula s prvim koracima u tom smjeru. Radi se također o potencijalu Sunčeve silne energije koju ta zvijezda isijava i šalje je na Zemlju pa je to potencijalno vrlo ozbiljan energetski izvor koji bi u 22. stoljeću mogao biti i više nego prikladan i upotrebljiv.

Nasa je angažirala američku kompaniju Solaren Corporation koja marljivo raditi na gigantskom agregatu solarnih kolektora u orbiti, udaljenoj oko 4000 kilometara od Zemlje, iznad kalifornijskog grada Fresna, sa koga bi se dobivao snažan mlaz Sunčeve energije. Bilo bi dovoljno svega četiri-pet lansiranja u svemir da se cijeli agregat izbaci u putanju oko Zemlje i tako započne nova era energije koja bi grijala, osvjetljavala i punila resurse našeg planeta bez prestanka.

Jedna druga kalifornijska kompanija za isporuku atomske energije PG&E već je potpisala komercijalni ugovor o preuzimanju solarnog mlaza i njegovu usmjeravanju ka Zemlji ako se cijeli tehnološki projekt uspješno privede kraju. Stručnjaci objašnjavaju da bi se iz tako čistog izvora energije, koji ne bi zagađivao okoliš, moglo dobiti 200 megavata struje, ili otprilike pola kapaciteta prosječne plinske elektrane. Tako proizvedenom električnom energijom opskrbljivalo bi se više od 150.000 kalifornijskih domova.

Trošak projekta procjenjuje se na više od dvije milijarde dolara. Sama solarna energija pretvarala bi se u radiovalove koji bi se usmjeravali na prijemnu stanicu u američkom gradiću Fresnu. Odatle bi se pretvarala u električnu energiju i slala potrošačima putem visokovoltne mreže prijenosnika. Autori projekta vjeruju da bi mogao postati operativan već oko 2016. godine te da bi tada i počela eksploatacija besplatne Sunčeve energije koja na Zemlju dolazi s udaljenosti od oko 180 milijuna kilometara. Već 45 godina sateliti kruže oko Zemlje i na svojim vatrootpornim panelima prikupljaju Sunčevu svjetlost i pretvaraju je u energiju u formi radiovalova za prijenos na Zemaljske stanice.

Znanstvenici Bristolskog sveučilišta su koristeći termalne energetske konvertere (TEC) uspjeli napraviti solarne panele opremljene nekim paraboličnim antenama, koji su u stanju proizvesti silne megavate struje. Naime, zamijenili su konvencionalne elektrode materijalom temeljenim na dijamantnom prahu tako da TEC može raditi na temperaturama i do 320 stupnjeva Celzija. Projekt financira energetska kompanija E.On. Plan je da se TEC-ovi uređaji koji imaju specijalne elektrode izrađene od nanočestica industrijskog dijamantskog praha više koriste, jer nisu preskupi i već su sada dostupni. Inače, TEC-ovi uređaji ugrađuju se u svemirske brodove gdje su temperature i više od 1500 stupnjeva Celzija za proizvodnju struje potrebne radi pogona broda.

Fuzija - energetski izvor zvijezda
Već dugo postoji ideja da se oponaša proces stapanja atomskih jezgara lakih kemijskih elemenata u teže, odnosno fuzija, koja je izvor energije u zvijezdama poput našeg Sunca. Fuzija rezultira velikom količinom toplinske energije, koja bi se potom pretvarala u električnu. U fuzijskom reaktoru koriste se deuterij i tricij. Deuterija u prirodi ima u izobilju - svaki 7000. atom vodika u običnoj vodi ili moru upravo je deuterij. Metode ekstrakcije deuterija iz vode su poznate i dovoljno jeftine. Tricija u prirodi nema, ali se može dobiti cijepanjem atoma litija, kojeg za te potrebe na Zemlji ima dostatno za proizvodnju električne energije sljedećih milijun godina.


Komentari članka

Vezani članci

Suvereni cloud moguć je samo ako ste Kinez ili Amerikanac

01.06.2026.

Nije moguće upravljati potpuno suverenim cloudom izvan Kine ili SAD-a, smatra Douglas Toombs, potpredsjednik analitičara u Gartneru

Google gasi internet kakav smo poznavali

26.05.2026.

Najveća preinaka Googlea u 25 godina briše organski promet i prijeti svakom poslu koji je živio od Googleovih klikova

Najveći IPO u povijesti ima datum: kraj ere privatnog svemira

19.05.2026.

Nakon dugo nagađanja, SpaceX 12. lipnja izlazi na burzu s očekivanom vrijednošću od 1,75 bilijuna dolara. Elon Musk, koji drži više od 40 posto kompanije, tog dana postaje prvi čovjek koji istovremeno vodi dvije javne kompanije vrijedne više od bilijun do

Vrijednost Nvidije nadmašuje BDP Njemačke!

18.05.2026.

Nvidijina tržišna kapitalizacija, koja iznosi 5,7 bilijuna američkih dolara, premašila je njemački BDP od 5,45 bilijuna dolara

Samsung i dalje ruši rekorde zahvaljujući memoriji

07.05.2026.

Samsung ima solidne financijske rezultate za prvi kvartal. Memorijski biznis predvodi rast, dok mobilni odjel ostaje profitabilan usprkos drugačijim prognozama

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk