EU fondovi: Hrvatska iskoristila samo 44 posto novca

U Hrvatskoj se još uvijek uglavnom na kapaljku saznaje o realiziranim projektima, o budućim natječajima i mogućnostima trošenja novca iz EU fondova, iako se približava razdoblje (2012.-2013.) kad ćemo kao članica na raspolaganju imati 3,5 mlrd eura iz tih izvora. Naime, Hrvatskoj se ulaskom u EU otvaraju tri nova fonda koji su instrumenti kohezijske politike Unije: Kohezijski fond (za okoliš, prometnu infrastrukturu), Europski fond za regionalni razvoj (koncentriran na smanjenje ekonomske neravnoteže između regija i socijalnih grupa u EU) te Europski socijalni fond (za zapošljavanje).

Riječ je, među ostalim, o financiranju životnih stvari: zapošljavanju i obrazovanju, ulaganjima u znanost i istraživanje, promet, zaštitu okoliša itd. Potpuno opipljivo. Ubuduće, sve više novca EU bit će namijenjeno konkretnom gospodarstvu, poduzetnicima, gradovima i općinama, a prilika za milijarde eura bila bi zauvijek prokockana. Za razliku od pretpristupnih fondova, koji su bili usmjereni na rješavanje pretpristupnih prioriteta i primjenu EU legislative, fondovi proizašli iz kohezijske politike financiraju projekte koji kao prvo potiču gospodarski i socijalni razvoj. Podaci Ministarstva financija i Delegacije EU u Hrvatskoj govore da je za četiri pretpristupna programa (CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD - vidi okvir) na raspolaganju bilo 407 mil. eura. Za projekte su ugovorena 362 milijuna eura, što znači da je iskorišteno 90 posto.
Kad tome pribrojimo malu iskorištenost posljednjeg programa pomoći prije ulaska u EU, IPA-e, koji je zamijenio sve prijašnje fondove i vrijedi do 2011., ukupna iskorištenost je upola manja, točnije 44,06 posto.

Politički savjetnik Delegacije EU Martin Mayer naglašava da država mora pripremiti dovoljan broj dobrih, novih projekata, ali i provesti postojeće. “Delegacija EU je dosad bila suočena s nedostatkom ažurnosti na strani hrvatskih državnih vlasti, koje će nakon ulaska u Uniju moći iskoristiti znatno veću potporu iz EU fondova”, upozorava Mayer.