EU: za razvoj Podunavlja 100 milijardi eura

Europska komisija predstavila je prijedlog Strategije EU-a za Podunavlje u kojem živi 115 milijuna stanovnika. Cilj je razviti ogroman gospodarski potencijal te regije investiranjem i do 100 milijardi eura iz programa EU-a. Strategija će imati ključnu ulogu u unaprjeđenju održivog prometa, povezivanju energetskih sustava, zaštiti okoliša, očuvanju vodnih resursa i poticanju poslovne klime. Sa žarištem na održivom razvoju također će znatno pridonijeti postizanju ciljeva Europe 2020. Dok ne budu dostupna nova financijska sredstva za provedbu Strategije, bolje usklađivanje programa koje su države Podunavlja usvojile trebalo bi značiti da će 100 milijardi eura dostupnih regiji u tekućem financijskom razdoblju postići veći učinak. Ovom se Strategijom predlaže tek druga "makro regija" EU-a, nakon stvaranja makro regije EU-a u području Baltičkog mora.

"Tijekom razdoblja konzultacija države Podunavlja iskazale su svoju predanost stvaranju nove makro regije na najvišoj razini. Strategija i Akcijski Plan koje predlažemo temelje se na više od 800 podnesaka iz same regije. Uvjeren sam da makroregionalni pristup može postići odlične rezultate, kao one koje već vidimo u regiji Baltičkog mora'', izjavio je povjerenik Europske unije za regionalnu politiku Johannes Hahn. Podunavlje obuhvaća 14 zemalja (od kojih je osam članica EU-a) od Njemačke na zapadu do Ukrajine na istoku. Suočava se s izazovima poput neiskorištenog potencijala brodskog riječnog prometa, nedostatka cestovnih i željezničkih veza, neusklađenih napora u obrazovanju, istraživačkom radu i inovacijama, te opasnosti za okoliš. Nedavna katastrofa izlijevanja toksičnog mulja u Mađarskoj jasna je ilustracija potrebe da se radi zajedno preko granica kako bi se spriječilo širenje zagađenja i borilo protiv posljedica takvih katastrofa. Ovaj pristup ne podrazumijeva nove zakone ili institucije već jača veze između različitih politika i širokog broja interesnih skupina. Cilj mu je služiti interesu regije kao cjeline istovremeno uvažavajući njezinu raznolikost.

Strategija sadrži detaljan akcijski plan utemeljen oko četiri stupa:
- Povezivanje Podunavlja (primjerice unaprjeđivanje mobilnosti, poticanje održive energije i promicanje kulture i turizma)
- Zaštita okoliša u Podunavlju (primjerice ponovno uspostavljanje kvalitete vode, upravljanje rizicima za okoliš i očuvanje biološke raznolikosti)
- Izgradnja blagostanja u Podunavlju (primjerice razvoj istraživačkog kapaciteta, obrazovanja i informacijskih tehnologija, potpora konkurentnosti tvrtki i ulaganje u vještine ljudi)
- Jačanje Podunavlja (primjerice jačanje institucionalnog kapaciteta i unaprjeđenje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala)

Strategija uključuje i određeni broj vremenski određenih ciljeva kako bi se mobilizirali napori:
- Povećanje teretnog prometa Dunavom za 20% do 2020. godine
- Smanjenje hranjivih tvari kako bi se do 2020. godine eko sustavi Crnog mora vratili na razine iz 1960. godine
- Uvođenje širokopojasnog brzog pristupa internetu svim građanima EU-a u regiji do 2013. godine
- Osiguravanje održive populacije dunavske morune do 2020. godine.

Kako bi postigla zadane ciljeve, Strategija navodi niz akcija koje će također značiti važan doprinos postizanju širih ciljeva održivog i pametnog rasta u sklopu Europe 2020. Neki od primjera su: modernizacija riječne flote; izgradnja dva riječna mosta između Rumunjske i Bugarske; promicanje Podunavlja kao turističke regije; izgradnja pogona za obradu otpadnih voda tamo gdje je to potrebno, osnivanje zajedničkih istraživačkih centara i poboljšanje uvjeta života romskih zajednica.

Uključene zemlje su one koje sada obuhvaća Proces suradnje Dunav: Njemačka (posebice Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Mađarska, Republika Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.

Indikativni primjeri projekata iz Akcijskog Plana uključuju:
- Dovršetak prioritetnih prometnih projekata EU-a (TEN-T) koji prolaze kroz Podunavlje, primjerice magistralni željeznički pravac koji povezuje Pariz s Budimpeštom, a prolazi kroz Stuttgart, Ulm, München, Beč i Bratislavu
- Promicanje ekoloških tehnologija i zaštita biološke raznolikosti regije (porječje Dunava stanište je za više od 300 vrsti ptica i potrebno je hitno djelovati kako bi se osiguralo da njihovu egzistenciju ne ugrožava industrijsko i poljoprivredno zagađenje)
- Razvoj zajedničkih mapa rizika od poplava za cijeli Dunav utemeljen na angažmanu lokalnih, regionalnih i nacionalnih interesnih skupina
- Unaprjeđenje Dunava kao plovnog puta, uključujući razvoj riječnih luka na temelju opće analize prometa i logističkih potreba
- Razvoj obnovljivih energija, primjerice vodne i geotermalne energije
- Modernizacija željeznice među većim gradovima
- Provedba suradnje na projektu obrade komunalnih otpadnih voda Plavi Dunav – kako bi se smanjili farmaceutski ostaci u vodi
- Provedba ekološki učinkovitih proizvodnih procesa u malim tvrtkama
- Razminiranje minski sumnjivih područja