Euri iz fondova projektima s osiguranim financiranjem

Strukturni fondovi Europske unije prilika su za domaće gospodarstvo, ali poput mnogih prilika koje je Hrvatska imala, tako bi i oko 3,5 milijardi eura u europskoj blagajni moglo ostati neiskorišteno ako se privatni i javni sektor ne uhvate u koštac s kreiranjem projekata i programa. Iako se čini da je ostalo puno vremena za pripremnu fazu, jer će novac postati dostupan tek ulaskom Hrvatske u EU, bez kompletne projektne dokumentacije, odnosno riješenih imovinsko-pravnih odnosa, troškovnika i financijske konstrukcije projekt se ne može ni kandidirati za povlačenje sredstava. Dakle, iako je riječ o nepovratnim sredstvima, strukturni fondovi podrazumijevaju subvencioniranje između 40 i 85 posto projekta, ovisno radi li se o privatnom ili javnom sektoru, ali novac za prvu fazu izvedbe mora osigurati investitor.

Zato je Europska investicijska banka pripremila posebne programe kreditiranja, usmjerene isključivo na projekte financirane iz Unijinih fondova. Procedura nije dugotrajna pa se već u dva do tri mjeseca može povući nepovratna pomoć, ali se novac mora utrošiti u maksimalno tri godine na završetak projekta koji mora biti spreman na detaljnu kontrolu iz Europske unije. O tome se više moglo čuti i na regionalnoj konferenciji »Ususret strukturnim fondovima EU«, održanoj u utorak u Zagrebu, na kojoj je istaknuto da Hrvatska mora ubaciti u petu brzinu namjerava li iskoristiti visoku iskorištenost dostupna sredstva. »Iako postoje brojni kvalitetni primjeri dobre prakse korištenja Unijinih fondova, iskustvo pokazuje da nisu svi u potpunosti uspjeli. Zato je za Hrvatsku važno da sve dobro shvati kako bi mogla u potpunosti iskoristiti pružene mogućnosti«, poručio je šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj Richard Masa.

No, teško je pripremiti teren za strukturne fondove kad se još ne zna konačni datum ulaska. U Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a računaju s iznosom od 1,6 milijardi eura godišnje, što je 10 do 15 puta više od raspoloživog novca u pretpristupnim fondovima. Aplikacije, koje će biti spremne za ugovaranje odmah nakon pristupanja Europskoj uniji, tiču se prometne infrastrukture. Država je pripremila projekt željezničke pruge Križevci-Dugo Selo vrijedan 198 milijuna eura te spojne ceste Vučevica-Kaštel Kambelovac u koju će se uložiti 148 milijuna eura. Dio dionica nizinske pruge Rijeka-Botovo također bi se trebale financirati europskim novcem, a Hrvatske vode među rijetkim su tvrtkama čiji su projekti spremni. IPARD-ov novac zasad je loše iskorišten iako postoje tvrtke poput Agroproteinke, koje su uspješno povukle bespovratna europska sredstva za širenje poslovanja.

Strukturni fondovi trebali bi donijeti Hrvatskoj gotovo tri posto BDP-a, što je količina kapitala usporediva s ukupnim izravnim stranim ulaganjima ostvarenima u dvije godine prije krize. Hrvatska mora povući novac i zbog činjenice da će nas članstvo u Uniji stajati oko 3,3 milijarde eura godišnje.