Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Lis 2022

Euro nažalost od poduzetnika traži i poneku žrtvu

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Edis Felić  

Euro nažalost od poduzetnika traži i poneku žrtvu

Poduzetnici u dodatnim problemima jer uvođenje eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku sa sobom donosi brojne promjene i prilagodbe, kažu u Udruzi Glas poduzetnika, smatrajući pri tom da ih je država još jednom opteretila. No stvari su ipak složenije

Često sam u ‘Pravdi‘ zauzimao stranu Udruge Glas poduzetnika (UGP) jer sam smatrao da s pravom ukazuju na propuste koje ova vlast čini kad je riječ o gospodarstvu. Ali ovog puta smatram da nisu u pravu kad je riječ o obavezi podnošenja zahtjeva Sudskom registru za promjenu valute iz kune u euro.

Moram priznati da sam i sam u prvi mah pomislio da je opet riječ o nekoj gluposti vlastodržaca koji bez razloga administrativno opterećuju poduzetnike. Naime, za spomenutu obavezu poduzetnici će biti primorani rješavati papirologiju, umjesto da to uradi država, smatrao sam, kao i UGP. Riječ je o tome da će se morati podnijeti zahtjev da se temeljni kapital sada iskazan u kunama od 1. siječnja treba iskazati u eurima.

I stvarno, kad sam i ja na eSavjetovanju naletio na te obaveze koje se pripremaju pitao sam se što ovi (vlastodršci) sad opet nešto pametuju. Jer kako kažu i u UGP-u, ‘promjene unutar Sudskog registra trebale bi biti automatizirane te bi se na taj način izašlo u susret poduzetnicima koji već sad teško preživljavaju krizu uzrokovanu pandemijom, ratom u Ukrajini i inflacijom‘. Ponavljam, i ja sam tako pomislio, tim prije što znamo da će primjerice banke same izvršiti konverziju iz kune u euro svima koji svoj novac drže na računima, za što se već uvelike pripremaju njihovi IT stručnjaci. Pa zašto to onda ne bi, pitao sam se ja, a evo i UGP, mogao provesti i sam Sudski registar.

Svašta bih ja pisao…
Bio sam čak odlučio pisati o tome u prethodnim Pravdama, prethodno pitati odvjetnike koje inače zovnem kad nisam u nešto siguran (a to je često), pa da opletem po vlasti baš kako treba. Ali srećom po mene, guglajući da što bolje shvatim o čemu je riječ i čitajući publikacije naletih na tekst meni drage i uvažene Liderove kolumnistice Marije Zuber. I njoj sam znao dosađivati da mi objasni neke stvari kada bih pripremao neki tekst, a sad mi je pomogla da shvatim obavezu usklađivanja temeljnog kapitala zahvaljujući njezinom tekstu u Lideru.

Dakle, stvar nije crno – bijela, kako smo pomislili ja i UGP. Zapravo je ipak nužno da te stvari odrade tvrtke za sebe jer kako objašnjava Zuber, kod d.o.o.-a sadašnji najniži iznos temeljnog kapitala od 20 tisuća kuna od 1. siječnja bit će 2.500 eura, a kod j.d.o.o.-a umjesto deset kuna bit će jedan euro. Eh sad, stvar je u tome što će se brojke morati zaokružiti (tako je propisano) jer se to samo od sebe neće desiti prilikom konverzije valuta. To znači, piše Zuber, da će ‘pri usklađivanju s iznosima koji su zaokruženi u eurima, trgovačka društva kao posljedicu imati smanjenje ili povećanje ukupne svote temeljnoga kapitala‘. Ako se nakon usklađivanja smanji kapital, propisano je da se razlika evidentira u kapitalne rezerve društva kojima se mogu pokriti gubici itd. (propisano je što se sve može). Isto tako je i u slučajevima kada se bude povećao temeljni kapital nakon usklađivanja.

… al‘ dobro je da nisam!
Čitajući taj tekst shvatio sam da je stvar puno kompliciranija nego što je to moja skromna bosanska pamet mogla odmah prepoznati. Objektivno gledajući, teško bi sve te radnje vezane za neusklađenost Sudski registar mogao sam izvesti jer kada je temeljni kapital u pitanju, riječ je ipak o nečijem novcu (ili stvarima) i ne može se tek tako donositi odluka u ime nekoga.

Istina je, UGP je ukazao i na prijetnje države novčanim kaznama za one tvrtke i njihove čelne ljude koji u određenom roku ne podnesu zahtjev Sudskom registru za promjenu valute iz kune u euro. Počev od 1. siječnja slijedeće godine dionička društva morat će to uraditi za godinu dana, a d.o.o.-i i j.d.o.o.-i za tri godine. Ukoliko ne urade, tvrtke će platiti kaznu od 6.630 eura, a odgovorna osoba do iznosa od 920 eura.

O visini kazne možemo raspravljati, ali mislim da sam dobro uradio što sam prije svoga pisanja malo pogledao što pametniji od mene imaju za reći. I to sam baš pametno uradio.

POST SCRIPTUM

Udruga Glas poduzetnika smatra da nije primjereno uvoditi novčane kazne, već odrediti model i sustav po kojem će se promjene provoditi kako bi zaštitili poduzetnike i omogućili im daljnje poslovanje bez potencijalnih zatvaranja u budućnosti. Riječ o mogućem sudskom brisanju tvrtke ukoliko se u zadanom roku ne odrade sve te obaveze. No smatram da zaista treba preispitati kaznene odredbe (iako je rok od godinu dana za d.d.-e i tri godine za d.o.o.-e po meni razuman) te da se težište cijele akcije stavi na to kako pomoći poduzetnicima da to što lakše obave, sa što manje papirologije i što više ‘digitalije‘, odnosno da ih se medijskim i sličnim kampanjama upozorava na obavezu koju imaju.


Komentari članka

Vezani članci

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Zašto Hrvatska bilježi rast broja novih tvrtki – i što je iza brojki?

14.10.2025.

Schengen i eurozona stvorili su uvjete, ali nužnost samozapošljavanja i dalje prevladava kao motiv za otvaranje tvrtke

Poziv dizajnerima iz cijele Europe: Kreirajte nove euronovčanice

17.07.2025.

Europska središnja banka (ESB) u utorak je raspisala javni natječaj za dizajn budućih euronovčanica, što znači poziv dizajnerima iz cijele Europe za prijavu na platformu koja će biti otvorena do 18. kolovoza ove godine.

Dvije godine eura: Dobar, loš, zao

23.12.2024.

Čvrsto smo usidreni u euro područje, bez rasprava o tečajnoj politici. Jedan je od benefita svakako to što manje gledamo valutne parove nego što smo to činili dok je kuna bila domaća valuta. Glavni je učinak transparentnost cijena i kamatnih stopa, lakše

U Hrvatskoj rast plaća veći nego igdje u Europi

17.09.2024.

Hrvatska je u drugom tromjesečju zabilježila najveći rast nominalnih troškova rada po satu među zemljama EU-a, više nego trostruko snažniji od europskog prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. U eurozoni je nominalni trošak rada po satu u drugom tromjes

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke