Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2022

Europske čeličane uskoro bi mogle ugasiti peći

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider/Hina  

Europske čeličane uskoro bi mogle ugasiti peći

Visoki troškovi energije natjerali su proizvođače čelika širom Europe da smanje proizvodnju, a neki upozoravaju da bi čeličane mogle biti i trajno ugašene, što bi ostavilo bez posla tisuće ljudi.

Proizvođač nehrđajućeg čelika Aperam bio je prisiljen zaustaviti proizvodnju unatoč čak četiri vjetroturbine i preko 50.000 solarnih panela u pogonu na istoku Belgiji. Kompanija sada mjesečno za energiju izdvaja kao nekada u cijeloj godini i zatvorila je postrojenje s 300 radnika koje je topilo otpadni nehrđajući čelik i pretvaralo ga u goleme ploče.

‒ Imamo nešto novca koji će nam omogućiti da izdržimo neko vrijeme, ali to ne može trajati godinama ‒ rekao je čelnik Aperama za Europu Bernard Hallemans za Reuters.

‒ Ako potraje, svjedočit ćemo deindustrijalizaciji sektora poput našega, a Europa će postati ovisna o uvozu baznih metala poput našega ‒ dodao je.

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine.

U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto.

Europa mora pronaći odgovore, naglašava Hallemans. Prema prošlogodišnjem izvješću McKinseyja, proizvodnja čelika stvara oko 83 milijarde eura izravne dodane vrijednosti u gospodarstvu i izravno zapošljava 330.000 ljudi.

Europska komisija tvrdi da su mjere EU-a zaštitile 195.000 radnih mjesta u industriji čelika u 2021., ali kritičari upozoravaju da su troškovi energije sada toliko veliki da je uvoz možda jeftiniji čak i uz dodatne zaštitne carine.

'Zima deindustrijalizacije'
U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU-a.

‒ Ako nešto ne poduzmemo, nama u Njemačkoj prijeti zima deindustrijalizacije ‒ rekao je predsjednik njemačke federacije čelika WV Stahl Hans Juergen Kerkhoff.

ThyssenKrupp Steel Europe smanjio je proizvodnju u njemačkim čeličanama budući da njihovi klijenti oklijevaju s nabavom pod pritiskom očekivanja recesije i visokih cijena energije koje ugrožavaju njegovu konkurentnost na globalnim tržištima.

ArcelorMittal, drugi po veličini svjetski proizvođač čelika, također je ugasio visoku peć u Njemačkoj, kao i one u Francuskoj, Poljskoj i Španjolskoj, i predviđa da će njegova europska proizvodnja u četvrtom tromjesečju biti oko 17 posto niža nego godinu dana ranije.

Adolfo Aiello, zamjenik direktora europske udruge proizvođača čelika Eurofer, upozorava da bi čeličane mogle ostati zatvorene i dulje vrijeme ako se energetska kriza ne riješi u kratkom roku. To bi se moglo bi dogoditi i drugim industrijskim sektorima koji troše puno energije, dodaje Aiello, ističući primjer industrije drugih metala, gnojiva i kemikalija.

Eurofer je priopćio da se stanje znatno pogoršalo od kolovoza kada su prognozirali 1,7-postotni pad europske potrošnje čelika u ovoj godini i solidnog oporavka u 2023. kada je prema njihovim tadašnjim procjenama trebala porasti za 5,6 posto.

Nova procjena trebala bi biti objavljena tek krajem listopada, a direktor za gospodarske studije Alessandro Sciamarelli kaže da će pad u 2022. biti veći no što se trenutno očekuje i da će biti nastavljen i u 2023.

‒ Slika se potpuno promijenila nakon događaja u posljednja dva mjeseca ‒ ističe Sciamarelli.


Komentari članka

Vezani članci

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke