Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2016

Evo što od iduće godine čeka više od 100.000 honoraraca

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Evo što od iduće godine čeka više od 100.000 honoraraca

Umirovljenici, umjetnici i autori, ali i svi drugi honorarci od Nove godine plaćat će doprinose za mirovinsko i zdravstveno, iako su do sada bili oslobođeni plaćanja tih nameta

Plaćanje doprinosa zahvatit će oko 100.000 građana tj. sve one koji stalno ili povremeno rade na ugovore o djelu ili primaju neku drugu vrstu honorara poput novinarskih, konzultantskih ili onih koje primaju trgovački putnici.

Protiv ovog dijela sveobuhvatne porezne reforme najviše su se pobunili kulturnjaci. Njih gotovo 13.000 kruh zarađuje honorarno, kao i 55.800 raznih autora – novinara, konzultanata i marketingaša.

Oni će od iduće godine na svoje honorare plaćati deset posto davanja za mirovinsko i 7,5 posto davanja za zdravstveno osiguranje. Dakle, na tisuću kuna honorara sto kuna će otići za mirovinu, a 75 kuna za zdravstvo. Dosad, na većinu honorara se plaćala stopa od 25 posto poreza, a u većini djelatnosti primatelji honorara bili su oslobođeni socijalnih davanja.

Sastanak u ministarstvu

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sastala se u četvrtak s predstavnicima tridesetak udruga i institucija koje su joj izrazile zabrinutost zbog najavljene porezne reforme, smatrajući da će ona izazvati teške posljedice na umjetnike i druge građane koji žive od kulture i umjetnosti

Obuljen Koržinek rekla je da Ministarstvo kulture zajedno s drugim ministarstvima radi različite simulacije koje bi trebale pokazati kakvi će biti učinci reforme na cjelovito područje kulture.

'Posljedice će biti različite na one koji ostvaruju drugi dohodak ili su samostalni što je slučaj s velikim brojem umjetnika i novinara, zato ne bih išla u detalje', kazala je.

Ministar financija Zdravko Marić svojom reformom staje na kraj neplaćanju doprinosa pod egidom jednakosti i pravednosti. U četvrtak je nakon sjednice Vlade izjavio kako je 'hrvatski građanin na sto kuna neto dohotka plaća 99,15 kuna raznih poreza, prireza i doprinosa. U isto vrijeme druga kategorija građana na istih tih sto kuna neto dohotka ne plaća ni 20 kuna. Dakle, to je prije svega element kako porezne tako socijalne i šire pravednosti'.

Zuber: Trebaju nam ekonomski kriteriji

Porezna stručnjakinja Marija Zuber, koja je bila i članica radne skupine koja je izradila ovo zakonsko rješenje pojasnila je za tportala kako je ideja bila izjednačiti fiskalno opterećenje raznih oblika zarada.

'Izjednačavanje nismo postigli, no barem imamo približavanje po osnovi radnog angažiranja. Osobe koje zarađuju jednako svotu novca su nejednako opterećene. Zahtjev radne grupe je da se te nejednakosti, ako se već ne mogu ukinuti barem umanje. Uvođenjem doprinosa po sniženim stopama, te se nejednakosti ublažuju. To je bio prijedlog', rekla je.

Dodala je kako se predlagalo apsolutno izjednačavanje – tako da obveza plaćanja javnih davanja ovisi o ekonomskoj snazi, a ne o pravnom obliku u kojem je novac zarađen, jer sa stajališta poreza – zarada je zarada. Na pitanje hoće li ovaj prijedlog proći u Saboru, Zuber odgovara:

'Moguće je da prevladaju neki drugi kriteriji, recimo politički ili socijalni. Možda se ocjeni da se radi o društveno ranjivim skupinama, ali to onda nisu ekonomski različiti. Nema opravdanja za različito porezno opterećenje osoba na istim razinama dohotka', rekla je Zuber.

Hrelja: Ne treba mijenjati dobar sustav

Doprinosi na honorare mogli bi stvoriti dosta komplikacija kod Porezne, ali i kod Mirovinskog kada su u pitanju umirovljenici. Primjerice, ako umirovljenik uz mirovinu odraditi i neki honoraran posao morat će si uplatiti mirovinsko, dakle ići će mu nešto staža, zbog čega će moći tražiti i novi izračun mirovine.

Upozorio je na to Silvano Hrelja, šef Hrvatske strane umirovljenika, prema kojem plaćanje doprinosa na honorare nema puno smisla te zapravo ne vidi zašto je sadašnji sustav uopće trebalo mijenjati:

'Država mora računati i na nove obveze za mirovine. Svaki uplaćeni doprinos je izvor prava za novi izračun mirovine. Na to moraju biti spremni jer to ide automatizmom, a ne posebnim zakonom. Oni koji su do sada zaradili plaćali su državi porez, ali nisu plaćali doprinosi. Ako državi ovo odgovora, to će poskupiti ovaj oblik rada tj. veće rashode za mirovine', rekao je Hrelja tportalu.

'Sve je do sada bilo u ravnoteži. Ako će se nešto drugo rješavati, tipa isplate honorara u Nadzornim odborima, tu nemam ništa protiv. No s ovim potezom država ništa neće dobiti, već će si samo zakomplicirati život', zaključio je Hrelja.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke