Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ou 2023

Financijska pismenost: Neizostavna kompetencija poduzetnika za dugoročno stabilno poslovanje, osobito u krizi

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Nikola Nikšić  

Financijska pismenost: Neizostavna kompetencija poduzetnika za dugoročno stabilno poslovanje, osobito u krizi

Nije teško za uočiti da prilikom izvještavanja o poslovanju svojih poduzeća, najčešće ‘na prvu‘ ističu EBITDA, a tek onda (‘ako‘) operativni rezultat, rezultat financijskih i izvanrednih aktivnosti, bruto i neto dobit i marže. EBITDA za menadžere koji izvještavaju i poslovanju svojih kompanija ima veliki ‘marketinški‘ značaj.

Razlog tome je što zbog izuzimanja troška amortizacije i efekta financijskih aktivnosti (pretežito kamata i tečajnih razlika), te obračuna poreza na dobit, ima uvijek najveću vrijednost u odnosu na druge segmente i razine profita i profitnih marži. Od 150 tisuća poduzeća koja su javno objavila financijska izvješća za 2021., 50 tisuća su ostvarili negativan neto rezultat, gubitak, a od tih gubitaša 6 tisuća je imalo pozitivnu EBITDA. Neki od njih su veliki tržišni igrači u svojim djelatnostima.

Prava istina o efikasnosti poslovanja
Analitički ispravno interpretirano, EBITDA je samo ‘brzi pokazatelj likvidnosti‘ (i to uz nekoliko značajnih potencijalnih ograničenja) koji nakon što se iz poslovnih rashoda izuzme amortizacija kao nenovčani trošak, promatra poslovne prihode kao primitke iz operacija i preostale poslovne kao odljeve.

Razlika bi trebala indicirati koliko poduzeće generira likvidnosti iz svojeg operativnog poslovanja. Jedno od potencijalnih ograničenja odnosi se na problem koji je nastao kada je došlo do promjene u strukturi financijskih izvješća i ukinule su se pozicije izvanrednih prihoda i rashoda. Danas se izvanredni prihodi, koji su većinom jednokratne stavke, uključuju i iskazuju na poziciji ostalih prihoda i tako skrivaju pravu istinu o efikasnosti poslovanja u temeljnoj djelatnosti.

Drugo se odnosi na činjenicu da se u strukturi poslovnih rashoda nalaze i stavke vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, što su također nenovčani troškovi. Zato, ne može se reći da EBITDA izračuna ‘jednostavnom‘ metodom (poslovni prihodi – poslovni rashodi bez amortizacije) baš uvijek adekvatno indicira koliko je poduzeće generator likvidnosti (‘cash cow‘).

Pri iskazivanju rezultata poslovanja korištenjem EBITDA, pri kojem se amortizacija izuzima iz operativnih rashoda, treba razumjeti i uvažiti da je amortizacija izuzetno ‘plemenit‘ i tzv. povijesni trošak (vezan je na odluke o ulaganjima iz ranijih razdoblja), koji kada se pravilno obračunava (utvrđivanje vrijednosti, rokovi uporabe, aktiviranje, …), na fair način valorizira dugotrajnu imovinu, mogućnosti i potrebu za njenom modernizacijom, obnavljanjem i održavanjem.

Isto tako, troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, su važni ‘anti-stres‘ troškovi kojima poduzeće usklađuje svoje imovinske pozicije sa stvarnim stanjem na tržištu (financijsku imovinu, zalihe, potraživanja od kupaca, …) i pravovremeno kalkulira potencijalne rizike koji mogu zbog postupanja u tekućem razdoblju do troškova i šteta u budućem (otpremnine, jamstva, sudski sporovi, ...).

Tri podatkovne ‘zvijezde‘
Općenito, ukoliko se nameće teza o dobrom poslovanju i perspektivi na temelju samo jednog ili manjeg broj pokazatelja, promatrajući samo godinu za godinu, to nije u skladu s dobrim praksama i standardima odgovorne ekonomske analitike.

Da bi se moglo procjenjivati koliko je poduzeće financijski izvrsno, stabilno i sigurno ‘na dulje‘ staze, važno je promatrati poslovanje u duljem vremenskom razdoblju, uspoređivati ga s podacima i pokazateljima dobro odabrane referentne grupe, i uzimati u obzir više pokazatelja koji mjere poslovanje iz više financijskih perspektiva: likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i rentabilnosti.

Postoje modeli koji to parcijalno povezuju (npr. novčani jaz, BEX, DuPont, Kraliček, bonitet ili kreditni rejting, i drugi) i kada se oni analitički objedine u cjelinu, doći će se do dobrih indikacija. Ovdje se mora upozoriti da su to robusniji analitički modeli koji imaju dobre efekte kada se primjenjuju na velika, srednja i većinu malih poduzeća, no u analizama mikro poduzetništva teško su primjenjiva.

U ‘modernim‘ vremenima (manjak i fluktuacija radne snage, uz utjecaj inflatornih pritisaka; mali potencijal i kontrakcija lokalnog tržišta; snažna i nemilosrdna konkurencija na globalnim tržištima; niska razina digitalizacije, automatizacije i robotizacije radnih mjesta i poslovnih procesa hrvatskih poduzeća) svakodnevno raste važnost tri podatkovne ‘zvijezde‘, i njihove analize:

Prosječna mjesečne neto plaća i naknade, te odnos troškova rada radnika i vanjskih suradnika u odnosu na prihode od prodaje i profit
Vrijednost i udio prihoda od izvoza u prihodima od prodaje
Vrijednost ulaganja u dugotrajnu materijalu i (pogotovo) nematerijalnu imovinu.
U uvjetima krize i zastajanja, jača fokus na likvidnost, sposobnost poduzeća da uredno podmiruje svoje kratkoročne obveze iz novca na računima, i drugih oblika kratkotrajne imovine koji se mogu relativno brzo konvertirati u novac. Odugovlačenja kupaca s plaćanjem, rast rizika od propadanja kupaca (stečajeva), korištenja pred-stečaja kao alata za bijeg ili minimiziranje obveza dužnika, sve teže mogućnosti zaduživanja i rast troškova kredita, u Hrvatskoj su popratna obilježja recesije ili zastajanja. U takvim uvjetima poduzeća prvenstveno opravdano više brige posvećuju svojoj likvidnosti, a manje rentabilnosti.

Ne mogu se na isti način analizirati različita poduzeća
Izračun i praćenje novčanog jaza koji interpretira efekte obrtaja zaliha, vezivanja potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima, dobar je alat za upravljanje s likvidnosti. Također, koeficijent financijske stabilnosti 02, koji tretira zalihe (u cijelosti ili jedan njen dio sa aktualnim ili potencijalnim sporijim obrtajem) kao sastavnicu dugotrajne imovine i promatra jesu li, za krizna razdoblja (zastajanje tržišnih aktivnosti i unovčavanja zaliha), adekvatno financirane iz vlastitog kapitala i dugoročnih obveza, korisna je informacija onima kojima su zalihe vrijedna i važna imovina (djelatnosti proizvodnje i trgovine).

Piše: Nikola Nikšić


Komentari članka

Vezani članci

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka

13.04.2026.

Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke