Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Pro 2016

Franjo Luković: Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti?

Izvor: lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

Franjo Luković: Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti?

– Sistemska i strukturna korupcija ponavlja se iz jednog političkog ciklusa u drugi. Ta korupcija generira nefair utakmicu u kojoj se uspjeh ne postiže izvrsnošću, već naštimavanjem. Kao i u sportu, ako je sudac korumpiran, tko će biti korektan i truditi se ako zna da je rezultat utakmice unaprijed poznat? Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti? Vlada nije identificarala to kao ključan problem. To je hendikep za reforme. Koruptivni sustavi ponude i potražnje nezainteresirani su za promjene jer im remeti uhodane kanale – rekao je na okruglom stolu u sklopu Ekonomske konferencije ZŠEM-a ekonomist Franjo Luković, bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke, koji osim sistemske i strukturne korupcije, ključnim ograničenjima rasta u hrvatskom poduzetništvu smatra i manjak kompetencija, mobilnosti faktora proizvodnje i stabilnosti institucionalnog, makroekonomskog okruženja.

Nove generacije manje su lojalne

Suvlasnica IT tvrtke Poslovna inteligencija Anita Cvetić Oreščanin osvrnula se na nedostatak kompetencija i ljudstva s kojima su suočene mnoge tvrtke u Hrvatskoj.
Suvlasnica IT tvrtke Poslovna inteligencija Anita Cvetić Oreščanin osvrnula se na nedostatak kompetencija i ljudstva s kojima su suočene mnoge tvrtke u Hrvatskoj.

– Situacija u Hrvatskoj se u posljednjih 15 godina prilično primijenila. Nove generacije su manje lojalne te su i uz silne programe usavršavanja spremni spakirati kofere i trajno iseliti iz Hrvatske. U našem sektoru sve više promatramo gdje ćemo tražiti dodatne resurse. Razmišljamo o otvaranju tržišta u Bugarskoj, o povećanju kvota stranih radnika i slično, rekla je Cvetić Oreščanin, poduzetnica godine po izboru mreže Women in Adria.

A gdje je gospodarska vizija?

Moderator okruglog stola novinar Željko Ivanković ponukan izjavom profesora Vladimira Gligorova da je optimalan onaj porez koji bi građanin sam platio upitao je direktora Europlakata Dinu Dogana koji bi on porez platio. Na što je Dogan odgovorio kako je spreman platiti porez da mu država barem ne smeta u poslovanju ako mu već ne pomaže. Direktor Europlakata ustvrdio je kako Hrvatskoj nedostaje jasna vizija gospodarskog razvoja.

– Ako nemate cilj, nećete ga ni ostvariti. To je ključno, a sve naše rasprave o porezima i slično su bespredmetne. Mogu reći da se kao poduzetnik ne bavim politikom, ali to bi bilo glupo jer se politika svakodnevno bavi sa mnom – kazao je ovaj dugogodišnji poduzetnik ispričavši svoje poslovno iskustvo koje je, kako kaže, možda i najbolji primjer kako se u Hrvatskoj posluje.

>>>Rast ne garantira izvrsnost, mnoga mala poduzeća trebaju ostati mala kako bi zadržala kvalitetu

– 2007. gradonačelnik Zagreba odlučio je osnovati Zagreb plakat i proglasio vanjsko oglašavanje komunalnom djelatnošću kako bi sam sebi mogao dodjeljivati poslobe bez natječaja. Time je Zagreb plakat monopolistički zavladao svim zagrebačkim površinama za oglašavanje. U listopadu 2013. Visoki upravni sud proglasio je gradonačelnikovu odluku da je vanjsko oglašavanje komunalna djelatnost ništavnom. Unatoč pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda, na terenu se ništa nije promijenilo. Javili se Trgovačkom sudu zbog šutnje administracije i dobili drugu pravomoćnu presudu. I opet se ništa nije promijenilo – ispričao je Dogan, a na to se primjerom novog modela biznisa u IT-u nadovezala direktorica Cvetić Oreščanin. – Programeri rade za klijente u cijelome svijetu iz svoje fotelje i ni ne razmišljanju o zapošljavanju u nekoj domaćoj tvrtki. Za svoj rad plaćeni su preko PayPalla i ne plaćaju porez, a Porezna uprava ne može ih detektirati.

Konkurentnost se postiže obrazovanjem

– Hrvatska čini manje od 1% stanovništva EU i manje od 1% ekonomske snage njezinog BDP-a. Mi ne možemo utjecati na pravila igre, već nam je vrhunac ako ih možemo shvatiti, prilagoditi se i iskoristiti to te postati konkuretni na europskoj razini. Put tome je kroz izvrsnost. Majka svih promjena je promjena obrazovanja i to sveučilišne razine obrazovanja. U svim dijelovima ekonomije i društva treba stvarati uvjete za natjecanje jer jedino tako idemo ka izvrsnosti – istaknuo je Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a i domaćin konferencije koji je na okruglom stolu sudjelovao u ulozi poduzetnika u privatnom visokom školstvu. Potom je objasnio kako je upravo visoko školstvo najmanje reformirano u proteklih 25 godine te da je akademska zajednica javnog sveučilišta koje čini 95% ustanova za visokoškolsko obrazovanje u državi previše zatvorena.

– Uspoređivali smo tri ekonomska fakulteta – ljubljanski fakultet ima 110 profesora s doktoratom, a od 40 njih doktorat je steklo u inozemstvu, na ZŠEM-u je 44 takva profesora i 37 ih ima doktorate iz EU ili svijeta, dok je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 175 profesora s doktoratom, a samo 5 ih je stečeno u inozemstvu. Ako nam je akademska zajednica zatvorena kako možemo očekivati da će oni proizvesti konkurentnu elitu koja će biti konkurentna? – zapitao se Njavro zagovarajući reformu visokoškolskog obrazovanja i njegovog sustava financiranja. Naime, profesor Njavro zalaže se za uvođenje sustava vauchera koji bi stavio studenta u fokus interesa te omogućio da studenti temeljem svog izbora sami oblikovali školski sustav o čijoj je 30-postotnoj predimenzioniranosti govorio profesor Neven Budak.


Komentari članka

Vezani članci

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Vladavina nesposobnih je patologija koja se zrcali u cijelom društvu

08.06.2026.

Na ovogodišnji 'Adria Business Forum', koji se 16. lipnja održava u Zagrebu, dolazi vrlo zanimljiv i ugledan gost. Riječ je o Jamesu Robinsonu, dobitniku Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. za dugogodišnje istraživanje o tome zašto su neke zemlje manje, a

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Motivacija se ne gradi gratis pizzom svaki petak

27.05.2026.

Ako vjeruješ da se motivacija u timu rješava pizzom petkom, team buildingom jednom godišnje ili bonusom koji netko upiše u Excel tablicu, onda će te ova kolumna možda malo naljutiti. Što, ruku na srce, možda i nije loše! Ponekad nas najviše pokrenu upravo

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk