Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ruj 2012

Fuzija više nije znanstvena fantastika!

Izvor: www.tportal.hr · Autor: NJD  

Fuzija više nije znanstvena fantastika!

Čista i jeftina energija fuzije već je gotovo stotinu godina sveti gral energetike, međutim koliko god da je prošlo od otkrića ovoga procesa 1929., znanstvenici su uvijek predviđali da će za njegovu realizaciju trebati još nekoliko desetljeća. Sada, s početkom izgradnje Itera u Francuskoj, čini se da je ipak konačno došlo vrijeme fuzije.

Proces fuzije lakih elemenata – spajanje atomskih jezgara vodika u težu jezgru helija, uz oslobađanje energije odvija se na Suncu i drugim zvijezdama. U fuziji se stvara oko milijun puta veća energija od kemijske, jer je energija koja povezuje nukleone u jezgri znatno veća od energije veza među molekulama kakva se, primjerice, oslobađa u sagorijevanju fosilnih goriva. Fuzijom bi se stoga iz relativno malih količina vode i litija sadržanog u jednoj bateriji laptopa mogla stvarati ista količina energije kao iz stotinu tona ugljena i to bez ikakve emisije ugljikova dioksida. Izgradnja učinkovitog fuzijskog reaktora nije nimalo lak poduhvat. Da bi se fuzija pokrenula, potrebni su uvjeti slični onima koji vladaju na Suncu, prije svega golemi tlak. Naime, za fuziju je neophodno jezgre dovoljno međusobno približiti da bi počele djelovati slabe nuklearne sile koje imaju jako kratak domet, a za to je pak potrebno savladati električne sile kojima se atomi međusobno odbijaju. Ovo sabijanje na Suncu je prirodna posljedica goleme gravitacije, a na Zemlji se ono može ostvariti različitim tehnikama kao što je djelovanje snažnim magnetskim silama.

Na Zemlji bi zapravo trebalo stvoriti još povoljnije uvjete nego na Suncu, jer je ono vrlo neučinkovit stroj – nekoliko tisuća puta neefikasniji od našeg tijela. Naime, na Suncu protoni prežive oko pet milijardi godina prije nego što uđu u proces fuzije. Ovaj proces može se pospješiti tako da se u fuziji spajaju izotopi vodika - deuterij i tricij koji se smatraju najboljom kombinacijom. Deuterij ima jedan dodatan neutron, a tricij dva. Deuterija u oceanima ima dovoljno za milijune godina eksploatacije (0,0156 posto svih atoma vodika), a tricij se može stvarati iz litija i neutrona. Osim toga, reaktor na Zemlji mogao bi raditi na temperaturi koja bi bila 10 puta viša od one u središtu Sunca. U fuziji deuterija i tricija nastajali bi atomi helija i protoni koji bi bili nositelji energije. Helij bi se koristio za daljnje zagrijavanje plazme potrebne u reakciji, a neutron bi se apsorbirao u stjenkama reaktora i zagrijavao ih. Ova toplina pretvarala bi se u električnu energiju.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrepčanka dobila "Znanstveni Oscar" od dva milijuna eura

12.12.2025.

DR. SC. KARIN DOOLAN s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) upravo je dobila prestižan projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji je također poznat kao "Znanstveni Oscar".

Tietgenova nagrada Sonji Perković za manipulativni dizajn

11.12.2025.

Nije Nobelova, ali jest prestižna nagrada - hrvatska znanstvenica Sonja Perković, inače i gostujuća profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu (katedra Ekonomske teorije) osvojila je prestižnu dansku Tietgenovu nagradu i zlatnu medalju za istraživanj

Hrvatska će dobiti svoju nuklearnu elektranu? 'To je put kojim moramo ići'

10.09.2025.

Osim izgradnje malih nuklearnih reaktora, u Ministarstvu gospodarstva razmatraju i izgradnju cijele nuklearne elektrane. Time bismo se priključili rastućem europskom trendu oslanjanja na nuklearnu energiju kako bi se potakla dekarbonizacija

Europa briljira u znanosti, ali ne zna što s tim znanjem učiniti

07.07.2025.

Iako prednjači u istraživanjima, Europa i dalje ne uspijeva pretvoriti tehnološke inovacije u globalno konkurentne proizvode

Pozivamo Vas na RED 2025

03.06.2025.

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku će se u četvrtak, 5.6.2025. s početkom u 12,30h u Vijećnici Fakulteta održati 14. Međunarodna znanstvena konferencija Region, Entreprenurship, Development. Kroz godine RED konferencija je postala važna platforma za premoš

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk