Gašenje proizvodnje Megglea u Hrvatskoj bilo je isključivo poslovni potez

Vjerojatno je mnogim čitateljima još u sjećanju reakcija javnosti, posebno Slavonaca, nakon što je Meggle Hrvatska prije nešto više od četiri godine objavio da će do kraja 2020. ugasiti proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda u Osijeku. Uključili su se čak i političari, pa i neki mediji, zbog čega je tadašnja Uprava na čelu s Marjanom Vučkom (član Uprave bio je Dražen Sklepić) bila pod dosta jakim pritiskom da javnosti objasni taj potez.

Za 160 zaposlenih prijetio je zaista otkaz, iako je Meggle (uključujući cijelu grupu Meggle) poduzeo sve da im koliko-toliko olakša buduću neizvjesnost. No ostala je upamćena snažna reakcija javnosti tih dana, čak i neka vrsta hajke na Meggleovo vodstvo (uključujući i ono matične kompanije u Njemačkoj), u kojoj se govorilo da je takav potez nedopustiv i za osudu jer će ljudi ostati bez posla, da će proizvodnju prebaciti u BiH i Srbiju (iako to nikad nije bila opcija, nego samo gašenje proizvodnje).

Razboritijima u Hrvatskoj bilo je pak jasno da je to bio isključivo poslovni potez. Naime, sama činjenica da je proizvodnja mlijeka na farmama posljednjih desetak godina padala utjecala je i na preradu, a s druge je strane hrvatsko tržište premalo za tri velike kompanije (uz Dukat i Vindiju). Zato za bolje poznavatelje tog tržišta takva odluka nije bila neočekivana.

Osim toga, ne treba zanemariti i tadašnja prevelika davanja vezana uz dohodak, ali i pandemiju COVID-19, koja je uzdrmala svjetsko gospodarstvo. U biti, godinama se samo čekalo da neka od tih kompanija povuče ručnu, a u toj konstelaciji snaga u kojoj je i tradicija igrala ulogu teško je Meggle, koji je na hrvatsko tržište došao 1996., a tri godine poslije pokrenuo vlastitu proizvodnju u Osijeku, mogao izdržati konkurenciju tradicionalno prisutnih Dukata i Vindije.

Slično kao i u industriji šećera, za koju se godinama govorilo da nema mjesta za sve tri šećerane, pa su se u njihovu slučaju na kraju spojile u jednu. Osim toga, Meggle je već imao etablirane proizvodne pogone u BiH (Bihać) i Srbiji (Kragujevac), pa je i to na kraju (uza ostalo navedeno) bio razlog da se povuče iz proizvodnje u Hrvatskoj.

Uostalom, i Liderov financijski analitičar Nikola Nikšić, vlasnik Konter savjetovanja, podupire to brojevima u kojima se vidi lanjski pad broja poduzeća u sektoru (64) u odnosu na 2022. (71). Doduše, ukupni su prihodi i neto dobit porasli: 970 milijuna eura prihoda, što je za 3,6 posto više nego u 2022., te 44,1 milijun eura neto profita, što je za čak 126 posto više u odnosu na godinu prije, pa nije jasno koliko je na te rezultate utjecao rast cijena, a koliko drugi faktori.

U svakom slučaju, Meggle Hrvatska lani je uprihodovao 13,2 milijuna eura (udio u sektoru 1,3 posto) te je peti na rang-listi iza dva dominantna tržišna lidera Vindije i Dukata, koji zbirno imaju udio od 50 posto u poslovnim prihodima, te KIM-a Karlovac i Zdenke s udjelima od 3,1 i 2,7 posto. Uz podsjetnik da Meggle u našoj zemlji više nije proizvođač.

Više o novom poslovnom modelu Megglea, širenju udjela inovacijama i uspješnom restrukturiranju doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.