Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2023

‘Glasno odustajanje‘ – novi i ekstremniji trend od ‘quiet quittinga‘ na koji bi poslodavci trebali paziti

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marta Premužak  

‘Glasno odustajanje‘ – novi i ekstremniji trend od ‘quiet quittinga‘ na koji bi poslodavci trebali paziti

Čuli ste za ‘tiho odustajanje‘? Jedan od glavnih trendova koji je prošle godine preplavio tržište rada i uzrokovao probleme poslodavcima dobio je novu formu. Odustajanje ostaje u fokusu, no umjesto tihog, ovog puta ono je glasno!

Naime, takozvani ‘loud quitting‘ je novi buzzword koji obilježava trend koji se širi poslovnom scenom, a prema izvješću američke analitičke i savjetodavne tvrtke Gallup o stanju zaposlenosti za 2023., čak 18 posto anketiranih zaposlenika diljem svijeta aktivno su prihvatili ovaj trend, prenosi Business Insider. Prema izvješću takozvani ‘loud quitteri‘ su osobe koje su aktivno neproduktivne i nezadovoljne na poslu, a za razliku od ‘tihog odustajanja‘, ovaj je trend puno opasniji i mogao bi imati puno veće posljedice za pojedine tvrtke. Zašto?

‘Loud quitting‘ vs. ‘tiho odustajanje‘
Prije svega, važno je razjasniti koja je razlika između tihog i glasnog odustajanja?

I jedan i drugi trend možemo pripisati frustraciji zaposlenika koja je najčešća zbog osjećaja podcijenjenosti, iskorištavanja ili nedostatka prilika – posebno onih mlađih koji jednostavno imaju nešto drugačija očekivanja od posla i poslodavaca.

No, ono što čini osnovnu razliku između ova dva trenda jest način na koji zaposlenici žele izraziti svoju frustraciju. U tihom odustajanju zaposlenik ostaje zaposlen, iako ga odrađuje s minimalno ulaganja - odnosno bez ulaganja dodatnog napora ili onih ponekad očekivanih jedan posto više. Moglo bi se reći da ti zaposlenici pasivno-agresivno pokazuju svoje nezadovoljstvo.

S druge strane, glasno odustajanje je demonstrativno i jasno. U ovom slučaju frustrirani zaposlenici si daju oduška pred poslodavcima, kolegama i na društvenim mrežama te pokazati da su nezadovoljni. Često podrazumijeva i otvoreno pokazivanje spremnosti za pronalaskom novog posla. Ponekad služi kao strategija pregovaranja u kojoj će zaposlenik glasno iznijeti svoje primjedbe s ciljem da mu nadređeni ponudi neke bolje uvjete.

No, najvažnije da oni koji ‘glasno odustaju‘ mogu aktivno potkopati ciljeve poslodavca i naštetiti brendu kada je u pitanju privlačenje novih zaposlenika, kaže Jim Harter, glavni autor Gallupova izvješća.

– Oni su odvojeni od organizacije, ali i emocionalno protiv organizacije, i bit će glasni oko toga. Zaposlenici koji glasno daju otkaz imat će puno veću vjerojatnost da će vrlo brzo prihvatiti drugi posao ako on postane dostupan, a za to im neće trebati toliko novca – objasnio je.

Opasniji od ‘quiet quittinga‘?
A iako bi i za ovu pojavu mnogi rekli da se ne radi o ničem novom, trend je dobio na snazi jer se sve više zaposlenika osjeća preopterećeno i pod stresom. Nedavni podaci LinkedIna otkrili su da se 66 posto radnika osjeća preopterećeno i podcijenjeno te, posljedično, nije osobno predano svom poslu.

Konkretno, Gallup, koji već nekoliko godina prati fenomen aktivno neangažiranih zaposlenika, navodi nekoliko razloga za pojavu takvog trenda: nezadovoljstvo zbog neusklađenosti uloga i primanja, gubitak povjerenja u poslodavca, no najčešće je loš menadžment.

Sve ovo, osim što pokazuje da ‘klima‘ na brojnim poslovima ne puše u smjeru zaposlenika i da se nešto treba promijeniti jer mlađe generaciju počinju činiti sve veći postotak radne snage, ni podatak koji pokazuje da ukupno ima 18 posto zaposlenika koji ‘glasno odustanu‘ i njih 59 posto koji ‘tiho odustaju‘ nije bezazlen. Naime, Gallup procjenjuje da niska angažiranost zaposlenika košta globalno gospodarstvo 8,8 bilijuna dolara i čini devet posto globalnog BDP-a.

Osim toga, još jedan razlog zašto bi ovaj trend mogao biti opasniji za poslodavce od ‘tihog odustajanja‘ je to što oni koji su glasniji imaju veći utjecaj na ostale zaposlenike. Kao što je već spomenuto, širenje frustracije u tvrtki, pa i otvoreno pokazivanje nezadovoljstva izvan nje, ne samo da može potaknuti nezadovoljstvo kod zaposlenika koji o tome do sada nisu razmišljati, već može i ozbiljno naštetiti brendu tvrtke. A u vrijeme kada je brend i ugled tvrtke jedno od najjačih snaga tvrtki… vrijedilo bi razmisliti o mogućoj šteti koju ‘loud quitteri‘ mogu uzrokovati.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?

23.07.2026.

Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Na ‘crnoj listi’ poslodavaca rekordnih 717 tvrtki i obrta, upravo započela akcija brisanja

12.07.2026.

Ministarstvo rada poziva tvrtke da podmire kaznu za neprijavljene radnike i zatraže uklanjanje sa stupa srama.

Rad od kuće sve popularniji u Europi, Hrvatska među konzervativnijima

02.07.2026.

Pogotovo kada ovako za vrući, mnogi sanjaju o radu od kuće. Kao prednosti navodi se da nema besmislenog spremanja na posao i vožnji, manje je praznog hoda, a i uživa se u udobnosti vlastitog doma. Nedostaci su pak ponekad usamljenost i to da tek rijetki i

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk