Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2015

Gordana Kovačević: Važno je prepoznati, motivirati i osnažiti ljude koji imaju dobre ideje

Izvor: liderpress.hr · Autor: Gordana Kovačević  

Gordana Kovačević: Važno je prepoznati, motivirati i osnažiti ljude koji imaju dobre ideje

Na kraju smo još jedne veoma zahtjevne godine u kojoj još nismo uspjeli znatno napredovati u nekim ključnim segmentima važnima za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Prema ovogodišnjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti, Hrvatska je i dalje, kao i prošle godine, na 77. mjestu od ukupno 140 gospodarstva svijeta koja su obuhvaćena istraživanjem. Također, prema posljednjim osvježenim podacima tzv. digitalnog indeksa DESI, nažalost, na začelju je ljestvice, drži tek 24. mjesto od 28 država Europske unije.

Strateški prioriteti

Sramežljivih naznaka pozitivnih kretanja ima, a ohrabruju ovogodišnji rast izvoza i dobra turistička sezona. Analitičari se slažu da bismo godinu napokon trebali završiti sa skromnim, ali ipak rastom BPD-a. Jako zabrinjava to što kasnimo sa strukturnim reformama važnima za poboljšanje gospodarske klime i snažnije investiranje upravo u one industrije i aktivnosti koje brže mogu pozitivno pokrenuti gospodarstvo i zapošljavanje. Želimo li ostvariti znatniji gospodarski rast i razvoj te osigurati bolji život hrvatskih građana, moramo što prije uhvatiti korak s naprednim svjetskim gospodarstvima koja ubrzanim tempom uvode nove tehnologije u sve segmente društva, digitaliziraju javni sektor i tako jačaju konkurentnost, transparentnost i svoju efikasnost.

Podsjetila bih na to kako su najvažniji strateški prioriteti ‘Europe 2020.’ istraživanje, razvoj i inovacije, a ICT sektor prepoznat je kao važan nositelj razvoja suvremenog društva u kojem dominiraju znanje i inovativnost. Smatram da i Hrvatska, po uzoru na EU, mora odrediti strateške prioritete i sektore na kojima temelji svoju budućnost, pritom mislim na rast, razvoj i konkurentnost. Nije dobro što su neke prilike već propuštene. Mislim na prijedlog pametne specijalizacije, pri čemu ICT sektor, neopravdano, nije uvršten kao tematsko prioritetno područje, odnosno vertikala. Tako nam je otežan pristup strukturnim fondovima Europske unije za istraživanje i razvoj te je država na neki način vlastitom procjenom ograničila područja za inovativnost i razvoj. Umjesto da nam se dâ vjetar u leđa, otežan je posao svima nama koji radimo u ICT sektoru, osobito onima koji ulažu golema sredstva u istraživanje i razvoj te zapošljavaju mlade ljude ovdje u Hrvatskoj.

Širom otvoriti vrata inovativnima

Primjerice, mi u Ericssonu Nikoli Tesli svake godine ulažemo velika sredstva u razvojno-istraživačke projekte i druge aktivnosti svojega razvojno-istraživačkog centra u Zagrebu i Splitu. Da bismo ostali pri vrhu i bili konkurenti na zahtjevnome globalnom tržištu, naša velika ulaganja u tehnološki razvoj i kompetencije ljudi nemaju alternativu. Ako toj argumentaciji dodamo podatak da izvoz u ukupnom prihodu kompanije sudjeluje s čak 78 posto te da se izvozom znanja unutar razvojno-istraživačkih i drugih stručnih centara, u kojima radi više od 1300 od ukupno 1900 zaposlenika, ostvaruje više od 600 milijuna kuna ili 60-ak posto ukupnih godišnjih prihoda, s tendencijom stalnog rasta, postaje očito zašto taj tehnološki i razvojni potencijal treba snažiti i poticati na dobrobit nas, ali i zajednice u kojoj djelujemo.
Pogledajmo oko sebe i vidjet ćemo da se razvijene zemlje svijeta natječu koja će od njih osigurati poticajnije okružje za razvojno-istraživačke aktivnosti. Naime, postoji bojazan da se baš te najvažnije djelatnosti za razvoj i tržišno pozicioniranje gospodarstva mogu lako odseliti u druge zemlje u kojima se nude bolji uvjeti te različiti oblici poticaja i potpora za aktivnosti R&D&I. Tu prije svega mislim na skandinavske zemlje, Veliku Britaniju, Kanadu, Njemačku te dalekoistočne zemlje poput Koreje, Japana, Kine i Indije.

Godina koja dolazi bit će teška, ako ne i teža, a izazovi još veći. Upravo zato očekujem razumijevanje i strateški pristup državne administracije te dodatne mjere za osnaživanje svih, uključujući i nas u ICT sektoru, koji imaju razvojno-istraživačke i inovacijske centre znanja i izvrsnosti, da nastave i šire svoj posao ovdje u Hrvatskoj. Treba širom otvoriti vrata i dati prostora inovativnim, kreativnim stručnjacima koji znaju i mogu svoje dobre ideje pretvoriti u visokovrijedne tehnološke proizvode, rješenja i usluge te ih ponuditi kupcima diljem svijeta brže i kvalitetnije od konkurenata. Zašto je to važno? Hrvatsko je tržište malo pa uspjeh moramo graditi na kvalitetnom izvoznom proizvodu. Zato bismo strukturnim reformama i sustavnim mjerama trebali osigurati temelj za nove visokovrijedne proizvode, rješenja i usluge sa svjetskim rejtingom.

Mlade je moguće zadržati

Tako bismo ujedno mogli zaustaviti sve češće spominjani egzodus mladih obrazovanih ljudi koji ne mogu pronaći posao pa u potrazi za boljim životom napuštaju domovinu. Moramo i možemo pronaći način kako zadržati ovdje u Hrvatskoj te mlade ljude u čije smo obrazovanje svi zajedno uložili golema sredstva. Njihovo znanje i vještine trebaju nam da bismo kvalitetno odgovorili na sve tržišne i tehnološke zahtjeve koji nas čekaju u umreženom društu. Prilike za stručne i sposobne ljude velike su, a njihova kompetitivnost dokazuje se u globalnom okružju. Da je to moguće, pokazuje to što je Grupa Ericsson Nikola Tesla samo ove godine zaposlila više od četiristo pretežno mladih stručnjaka koji ovdje u Hrvatskoj imaju jednake uvjete rada i suvremeno opremljena radna mjesta kao i njihovi kolege u najrazvijenijim svjetskim zemljama. Mnogi od njih uključeni su u globalne timove, rade na atraktivnim tehnološkim projektima za naše brojne kupce u Hrvatskoj i svijetu te imaju mogućnost neprestanog učenja, usavršavanja i razvoja karijere.

Ericsson Nikola Tesla nastaviti će i 2016. s programima usmjerenima na rezultat, poslovnu izvrsnost te razvoj i inovativnost u svim aktivnostima i poslovnim procesima. Intenzivno ćemo jačati svoj položaj na domaćem, Ericssonovu tržištu te izvoznim tržištima, na proširenju baze svojih kupaca, preuzimanju novih odgovornosti te širenju ponude rješenja, proizvoda i usluga za potrebe umreženog društva. Uvijek imamo na umu tehnološko liderstvo, razvoj novih poslovnih modela, strateško ulaganje u razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti, upravljanje rizicima, cjeloživotno učenje te snaženje inovativne i motivirajuće kompanijske kulture. Važno je prepoznati, motivirati i osnažiti ljude koji imaju dobre ideje kako bismo zadržali kvalitetan rezultat, poziciju najvećega hrvatskog izvoznika znanja te regionalnog ICT lidera koji pozitivno utječe na poslovanje, društvo i okoliš kao temelje održivog razvoja.


Komentari članka

Vezani članci

Suvereni cloud moguć je samo ako ste Kinez ili Amerikanac

01.06.2026.

Nije moguće upravljati potpuno suverenim cloudom izvan Kine ili SAD-a, smatra Douglas Toombs, potpredsjednik analitičara u Gartneru

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Kaos podataka koji košta: Domaći startup spojio ono što država nije

26.05.2026.

Arhium u nekoliko sekundi spaja katastar, GUP, potresne zone i vrijednost zemljišta za investitore i agencije

Prva žena na čelu IBM-ove regije iz Hrvatske: Imamo veliki AI potencijal

25.05.2026.

Lana Ilović i Goran Kruljac iz IBM-a govore o umjetnoj inteligenciji, modernizaciji kompanija i novoj utrci za IT stručnjacima

Vrijednost Nvidije nadmašuje BDP Njemačke!

18.05.2026.

Nvidijina tržišna kapitalizacija, koja iznosi 5,7 bilijuna američkih dolara, premašila je njemački BDP od 5,45 bilijuna dolara

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk