Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Tra 2017

Gorko - slatka bitka: Europski propisi ograničili uzgoj stevije u Hrvatskoj

Izvor: novilist.hr · Autor: Irena Frlan Gašparović  

Gorko - slatka bitka: Europski propisi ograničili uzgoj stevije u Hrvatskoj

U Velikoj Kosnici nedaleko Zagreba polja OPG-a Anto Jurić nekad su bila puna grmova stevije. U uzgoj ove južnoameričke biljke, čije je sušeno lišće do 40 puta slađe od šećera, na ovom su OPG-u svojevremeno uložili puno vremena i truda, potaknuti i interesom ljudi koji su tzv. zelenu steviju počeli koristiti kao prirodni zaslađivač. No, prije dvije godine na obiteljskom gospodarstvu odustali su od prerade lišća stevije i preusmjerili se samo na presadnice ove biljke. Razlog su europski propisi: sušeno mljeveno lišće stevije ne može se stavljati na tržište i prodavati jer se »zelena stevija« ne nalazi na europskom popisu tzv. nove hrane. Uzgoj stevije nije zabranjen, kao ni korištenje umjetnog zaslađivača koji se iz nje dobiva, ali nije dozvoljeno korištenje, odnosno prodaja lišća ili zelenog praha u trgovinama.

Nova hrana

»Mi smo prvi krenuli sa stevijom, prije pet ili šest godina. Ali prije dvije godine usmjerili smo se samo na sadnice«, kaže nam Ilija Jurić, napominjući da se »zelena stevija«, zbog propisa Europske unije, ne može stavljati na police trgovina, a nije im uspjelo niti da je u Hrvatskoj registriraju kao dodatak kupkama, kao što su to učinile neke druge članice EU-a. Zbog svega toga okrenuli su se uzgoju presadnica, nadajući se ipak da će se europski propisi u što skorije vrijeme promijeniti.

Za promjenu propisa zalažu se i pojedini zastupnici Europskog parlamenta, među kojima je i hrvatski eurozastupnik Tonino Picula koji je, uoči stupanja na snagu nove europske uredbe o novoj hrani, od Europske komisije zatražio da razmotri stavljanje zelene stevije na listu dozvoljene hrane.

Jedino dozvoljena upotreba steviol glikozida

Iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Ministarstva zdravstva potvrđuju da se u Hrvatskoj, kao niti u drugim članicama EU-a, ne smije prodavati lišće ili prah stevije. »Trenutno je jedino dozvoljena upotreba steviol glikozida, temeljem nekoliko znanstvenih mišljenja i evaluacija koje je načinila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) od 2010. do 2014. godine, a koja su ujedno bili i podloga za donošenje zakonske legislative na nivou Europske unije, vezano za navedenu problematiku«, odgovaraju iz HAH-a.

U Ministarstvu, pak, kažu da postoji velik broj upita od strane država članica na tu temu, pa je Europska komisija pokrenula raspravu o statusu lišća stevije kao nove hrane. Do objave stava Komisije, podsjećaju, u Hrvatskoj su obvezujuća postojeća EU pravila.

»Proizvođači ne mogu plasirati listove i prerađevine od listova stevije (prirodno uzgojene stevije) niti u Hrvatskoj ni na području cijele EU jer se stevija ne nalazi na popisu nove hrane, odnosno u katalogu nove hrane. To je popis koji sadržava netradicionalne europske proizvode koji se smiju koristiti za potrebe prehrane unutar Europske unije«, pojašnjava Picula, dodajući da je istovremeno ekstrakt koji se dobiva iz stevije odobren u EU kao aditiv i koristi se kao umjetno sladilo.

Odgođena procjena

»Svojim pitanjem Komisiji pozvao sam da se dozvoli upotreba i naravno, prodaja tzv. zelene stevije tj. same biljke koja je prirodno uzgojena«, ističe Picula. Stupanjem na snagu novih propisa o novoj hrani, što bi se trebalo dogoditi krajem ove godine, »očekujem od Komisije da ponovno razmotri stavljanje stevije na popis dozvoljene hrane, baš kao što su to dosad napravile zemlje poput SAD-a i Japana«, poručuje Picula koji je Komisiju podsjetio i da se, članstvom Hrvatske u EU, »niz poljoprivrednika suočio s nemogućnošću plasmana svojih proizvoda te neisplativosti održavanja nasada stevije«.

Kako na listu dozvoljene hrane?

No, odgovor Komisije na njegovo pitanje o tome može li se očekivati promjena statusa spomenute biljke, nije ohrabrujući. »Status biljke Stevia rebaudiana Bertoni neće se promijeniti« u svjetlu nove uredbe, stoji u odgovoru Komisije otprije desetak dana. Komisija pritom podsjeća da su donijeli odluku od odbijanju stavljanja na tržište biljke i sušenih listova »nakon što su belgijska nadležna tijela provela procjenu rizika«. Ujedno, dodaju, njemačka nadležna tijela su 2007. godine zaprimila novi zahtjev za odobrenje biljke i sušenih listova kao hrane ili sastojka hrane. »Od podnositelja zahtjeva zatraženo je da dostavi dodatne informacije o sigurnosti te biljke, a 2010. na njegov je zahtjev procjena odgođena«, navodi Komisija u svom odgovoru.


Komentari članka

Vezani članci

Ana iz Zadra ima vlastiti restoran i OPG. Uzgaja i kokoši i čak 80 sorti rajčica

01.07.2026.

ANA ANDABAK iz Zadra na Instagramu je postala prepoznatljivo lice domaće poljoprivrede. Iako je po struci inženjerka građevine, danas je mnogi poznaju kao vlasnicu OPG-a na kojem uzgaja više od 80 sorti rajčica, desetke kokoši koje su postale zvijezde nje

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Od Poljske do Soljana: Borovnice osvojile kupce pa mlada obitelj planira veliko proširenje nasada

17.06.2026.

Na OPG-u Suzane Oroz posađeno je 1.300 sadnica borovnica. Voće zasad prodaju isključivo na kućnom pragu, a upravo se takav način prodaje pokazao kao pun pogodak.

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk