Gosti s kruzera u Puli ostavili 1,3 milijuna kuna

Prije četiri godine zagrebački Institut za turizam i razvojne planove izradio je studiju koja je pokazala da bi Pula u skorijoj budućnosti mogla postati izuzetno jaka luka za kruzere u Hrvatskoj. Kao argumenti za takvu tezu u studiji se navodi da Pula, uz Split i Zadar na hrvatskoj strani Jadrana, može ponuditi više atrakcijske osnove (povijeno-kulturna baština, Arena, antička Pula, Austro-ugarske fortifikacije, NP Brijuni, Limski kanal, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Katedrala u Vodnjanu), a pritom je zbog geografskog položaja i prometne povezanosti najbliža destinacija Europskoj uniji kada se govori o pretvaranju u polaznu kruzing luku.

Međutim, rasprava na pulskom Gradskom vijeću pokazala je da bi ti "ploveći hoteli" ipak trebali imati poseban režim dolazaka i priveza. Naime, kako su istaknuli vijećnici, oni ipak ne bi trebali dolaziti baš u pulsku luku, pogotovo kada bude uređena, već bi ih trebalo zaustaviti već na lukobranu, a potom putnicima organizirati dolazak do grada. No ipak, postavlja se pitanje ima li i kolike koristi Pula od gostiju s kruzera ili je pak točna nedavno objavljena vijest da primjerice Dubrovniku nose više štete nego koristi. - Osim smeća i par eura, malo je koristi od kruzera, mišljenja je Dušan Černjul, predsjednik pulskog Ceha ugostitelja. - Putnici s kruzera eventualno kupe koji suvenir, ali ugostitelji nemaju pretjerane koristi od njih jer oni imaju sve na svom brodu, kompletnu uslugu. Možda takvi gosti popiju koju kavicu za vrijeme kratkog boravka na kopnu. Po iskustvima dubrovačkih kolega, ugostitelji od takvih gostiju nemaju koristi. Doduše, euro je euro, prođe li kroz vaš objekt dvije tisuće gostiju, to nije mali novac, ali ponavljam, ugostitelji nemaju korist od kruzera, kaže Černjul. Međutim, dodaje ipak da bi privezivanje jednog kruzera uz pulsku obalu bilo dobro zbog imidža i ljepšeg dojma same luke. Pogotovo što, bez obzira na ugostitelje, od takvog turizma, po riječima dubrovačkih kolega, velike koristi ima sam Grad i komunalci. - I u Dubrovniku jedan brod pristaje uz obalu, a ostali se usidre vani. Velika je to prigoda za naplatu komunalnih troškova, struje, vode, odvoza smeća, pražnjenja kanalizacije direktno u gradsku kanalizaciju, općenito, čišćenje broda. Ogromnu korist od toga imao bi Grad, a najviše bi profitirali komunalci, zaključuje Černjul iznoseći iskustva dubrovačkih kolega. Međutim, direktorica pulske Turističke zajednice Sanja Cinkopan Korotaj smatra da su gosti s kruzera itekako dobrodošli u našem gradu.

- Slažem se s mišljenjem da nije ključno da kruzeri budu usidreni u, uvjetno rečeno, centru grada, što pulska riva jest, ali kada bi bili usidreni izvan lukobrana, tada bi putnicima trebalo osigurati prijevoz do grada i na taj im način omogućiti razgledavanje i boravak u Puli. I u Dubrovniku se sidre vani te manjim brodicama putnici dolaze do grada pa ne vidim razloga zašto se u Puli to ne bi moglo organizirati na isti način. Pula bi svakako trebala imati interes omogućiti dolazak tim gostima pokažu li kompanije interes da u itinerar ubace i dolazak u naš grad. U svakom slučaju, te je goste dobro imati jer posjećuju, dolaze i vide, iako baš ne troše puno s obzirom na to da im je sve osigurano na brodu, ali je to svakako svojevrsna promocija grada. Osim toga, koristi ima i Lučka uprava, koja naplaćuje pristojbe, a potom se taj novac koristi za održavanje luke, ističe Cinkopan Korotaj. Glasnogovornik Lučke uprave Zoran Peruško kaže da se on ipak ne bi složio s tvrdnjom da oni imaju najveće koristi od gostiju s kruzera. - Jedna je studija pokazala da svaki gost s kruzera na obali potroši prosječno 40 eura, a to znači da troše na one sadržaje koje Pula nudi. Lučka uprava od kruzera ostvaruje svega pet, šest posto prihoda. Govoreći konkretno o 2011. godini, u Pulu je stiglo 4.500 gostiju s kruzera od kojih je Lučka uprava uprihodila 81.500 kuna. S druge strane, pretpostavlja se da su ti isti gosti u gradu ostavili 180 tisuća eura ili oko 1,3 milijuna kuna. To je, dakle, novac koji su ostavili u objektima raznih sadržaja, od restorana, kafića, suvenirnica, galerija, muzeja i ostalih te je očito da ti obrtnici imaju interesa od dolaska takvih gostiju u naš grad, kaže nam Peruško. Ustvrdio je da Grad podržava projekt izgradnje terminala za kruzere u sjevernom dijelu pulske luke, oko Katarine. - I bilo bi suludo da ne podržava. Međutim, pulska luka nema gabarite za prihvat velikih kruzera od 300 do 400 metara, kakvi stižu u Dubrovnik. Čak ni tamo se ne dopušta dolazak tih "plovećih hotela" do same rive, a mi u Puli nemamo niti obalu niti sidrište dovoljno kvalitetno i prostor za prihvat kruzera. Jedino sidrište je Vela Draga, ali i tamo se ne mogu sidriti zbog vjetrova. Imali smo dosad najava dolazaka, ali ne puno, možda dvije, tri u posljednjih desetak godina, ali ti su kruzeri ostali na lukobranu i onda su svojim tenderima putnici dolazili na obalu.

Nas posjećuju oni manji od 200 do 230 metara s 300-tinjak putnika i za njih doista ne postoji razlog zašto ne bi dolazili i ubuduće do rive i zašto Pula i dalje ne bi ostala poželjna destinacija za kruzere. Ne možemo se, doduše, mjeriti s Dubrovnikom, ali to je za naš grad ispravan put i jedno otvaranje gostima, ustvrdio je Peruško. Tek za kraj izdvojio je i dobre najave za ovu godinu. Kako je rekao, u odnosu na 2011. godinu, očekuje se dolazak desetak brodova, koji će u Puli ove godine pristati 50-ak puta.