Građani se sve teže odlučuju za podizanje kredita

Kreditna aktivnost poslovnih banaka privatnom sektoru tijekom rujna nastavila se smanjivati, a godišnja stopa rasta ukupnih plasmana banaka na kraju rujna spustila se na 1,9 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine plasmani smanjeni za 1,8 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Po sektorima, sužavanje kreditne aktivnosti banaka i dalje se ponajviše odnosi na sektor stanovništva. Ukupni krediti banaka na kraju rujna iznosili su 252,5 milijardi kuna i bili su za 7,8 posto ili za 18,3 milijarde kuna veći nego u istom razdoblju lani. Na to je povećanje utjecao rast kredita državi.

Na godišnjoj razini pak, u odnosu na prošlogodišnji rujan, godišnja stopa rasta kredita stanovništvu na kraju rujna ove godine spustila se na samo 0,8 posto. Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 122,4 milijardi kuna, što je 979,8 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani, a 3,8 milijardi kuna manje nego na kraju prošle godine. Usporavaju se i plasmani poduzećima, a njihova se godišnja stopa rasta ipak blaže usporavala nego godišnja stopa rasta kredita stanovništvu, te je na kraju rujna iznosila 3,7 posto.

Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač kaže da je usporavanje kreditiranja u segmentu stanovništva pod utjecajem nekoliko faktora. U kontekstu trenutačnih gospodarskih kretanja banke su u određenoj mjeri ipak opreznije u kreditnim politikama. S druge strane, sklonost prema kreditnim proizvodima su se također promijenile, tako da se građani teže odlučuju za podizanje kredita, objašnjava Kovač. Dodaje da to korespondira s padom povjerenja potrošača odnosno manjom potrošnjom. Isto vrijedi i za segment stambenog kreditiranja, koje je u proteklim godinama bio najbrže rastući segment kreditiranja stanovništva, jer se građani zbog povećanih pritisaka na razinu kamatnih stopa u proteklom razdoblju, već spomenute nesigurnosti, ali i očekivanja određenog pada cijena nekretnina, teže odlučuju za ulazak u dugoročni kredit. Stabilizacijom gospodarskog okruženja, oporavkom sentimenta potrošača te stabilizacijom kamatnih stopa doći će i do stabilizacija dinamike kreditiranja te određeni oporavak, smatra Kovač.

Što se tiče usporavanja kreditiranja poduzeća, Kovač kaže da taj segment pod utjecajem usporavanja potražnje investicijskih kredita, gdje poduzeća pod utjecajem nepovoljnog poslovnog okruženja te neizvjesne dinamike oporavka odgađaju dio svojih investicijskih projekata. Komponenta kreditiranja tekuće likvidnosti odnosno obrtnih sredstava bilježi stabilnija kretanja, a što je posljedica pritisaka rastuće nelikvidnosti u gospodarstvu. Oporavak kreditiranja poduzeća sasvim je sigurno jedan od preduvjeta i gospodarskog oporavka, ističe Kovač. Oporavkom regionalnih gospodarstva, povećanjem apetita za rizik te stabilizacijom pritisaka na kamatne stope može se očekivati i oporavak u investicijskom kreditiranju. U ovom trenutku u kolikoj mjeri i opsegu se taj oporavak može očekivati u 2010., teško je procijeniti, napominje Kovač.

Direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević kaže da razloge smanjenja kreditne aktivnosti banaka treba tražiti i na strani ponude i potražnje. Na strani ponude, u uvjetima relativno oskudnih sredstava na tržištu, banke su svoja sredstva plasirala državi koja se općenito smatra najmanje rizičnim komitentom, a tek onda na red dolaze poduzeća i stanovništvo. U skladu s globalnim trendom od trećeg tromjesečja 2008. godine, i hrvatske banke postale su osjetljivije na rizičnost plasmana, ističe Živković Matijević. U nastavku godine te početkom 2010. godine, očekuje nastavak tendencije smanjivanja kredita stanovništvu jer je smanjena potražnja za kreditima, ponajprije stambenim i za financiranje kupnje prijevoznih sredstava i trajnih potrošnih dobara.

Naime, neizvjesnost glede održanja realnih primanja stanovništva na dostignutoj razini odbija potencijalne korisnike od zaduživanja. Također, povećana ponuda nerealiziranih stanova na tržištu djeluje u pravcu smanjivanja cijena nekretnina, stoga potencijalni kupci odgađaju odluku o kupnji stana i dugoročnom zaduženju. Oporavak realnog sektora gospodarstva ne očekuje prije druge polovice 2010., pa samim time do tada ne očekuje niti značajniji rast potražnje za kreditima.

Manje kredita za automobile
S 42,7 posto u ukupnim su kreditima stanovništvu zastupljeni stambeni krediti, koji su krajem rujna ove godine iznosili 51,9 milijarde kuna, što je sedam posto ili 3,4 milijarde kuna više nego krajem prošlogodišnjeg rujna. Istodobno su krediti za kupnju automobila manji za više od milijarde kuna (ili 11,6 posto), te su na kraju rujna ove godine iznosili 8,04 milijarde kuna. Podaci pokazuju i smanjenje stanja kredita po kreditnim karticama za 10,6 posto ili za 586,7 milijuna kuna, na 4,9 milijardi kuna na kraju rujna. Nešto su smanjeni i ostali krediti stanovništvu koji su zadnjeg dana rujna ove godine iznosili 50,2 milijarde kuna, što je 3,2 posto manje nego na kraju prošlogodišnjeg rujna.

Banke pozorno prate naplatu potraživanja
Pooštreni su uvjeti za ocjenu kreditne sposobnosti klijenta, kao i za vrednovanje založene imovine. Banke pozorno prate naplatu potraživanja i provode organizirane akcije restrukturiranja plasmana kod klijenata s rastućim problemima u otplati kreditnih obveza. »Na strani ponude kredita banke su uskladile kreditne politike s očekivanjima nastavka recesije te je sve manji broj interesenata za korištenje kredita koji uspijevaju zadovoljiti uvjete minimalne rizičnosti«, ističe Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Consultinga.

Krediti za premošćivanje poteškoća
Smanjena potražnja za kreditima sektora poduzeća može se dijelom objasniti i snažnim ovogodišnjim padom uvozne aktivnosti, ali ponajprije krize koja je pogodila realni sektor gospodarstva, kaže Živković Matijević. Osim toga, s obzirom na smanjeni uvoz kapitalnih dobara, navedeno upućuje na zaključak da krediti odobreni korporativnom sektoru uglavnom imaju funkciju premošćivanja poteškoća s likvidnošću, a ne financiranja kapitalnih investicija. Krediti državi sa stanjem na kraju rujna iznosili 22,4 milijarde kuna, što je za 111,3 posto ili za 11,8 milijardi kuna više nego u istom vremenu lani, dok su krediti republičkim fondovima povećani za 51,8 posto, na 9,07 milijardi kuna. Istodobno su krediti državnim trgovačkim društvima smanjeni za 12,3 posto, na 7,4 milijarde kuna, a krediti ostalim trgovačkim društvima veći su za pet posto ili 85,9 milijardi kuna.

Neto dobit banaka u devet mjeseci smanjena za 21,7 posto
Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit u ukupnom iznosu od 3,09 milijardi kuna, što je 855,7 milijuna kuna ili 21,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci iz agregiranog statističkog izvješća banaka sa stanjem na kraju rujna ove godine, a koje je objavila Hrvatska narodna banka. Prema tim podacima, neto kamatni prihod banaka na kraju rujna iznosili su nešto više od sedam milijardi kuna, a usporedba s podacima HNB-a objavljenim prošle godine za isto razdoblje pokazuje da je to smanjenje 6,1 posto ili 459,1 milijun kuna. Neto prihodi od provizije i naknada porasli su pak 1,2 posto na 2,24 milijarde kuna. Istodobno su višestruko (za 305 posto) povećani ukupni troškovi rezervacija za gubitke, koji su na kraju rujna ove godine iskazani u visini većoj od dvije milijarde kuna (2,07 milijardi kuna), dok su u istom vremenu lani iznosili 512,4 milijuna kuna.