Građani sve više novca drže na tekućim računima

U ovoj godini depozitni novac, kojeg između ostaloga čine sva potraživanja na tekućim i transakcijskim računima, porastao je za 3,5 milijarde kuna, dok su oročeni i štedni depoziti, unatoč uvođenju poreza na kamatu, porasli za 635 milijuna kuna

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke potvrđuju da građani sve više novca drže na tekućim i transakcijskim računima.

Naime, prema podacima HNB-a u kolovozu je depozitni novac, kojeg čine sva potraživanja na žiro-računima, tekućim računima i drugim računima njihovih nositelja, porastao za 1,6 milijardi kuna (3,5%) u odnosu na srpanj dok je na godišnjoj razini porastao za 4,1 milijardu kuna (+9,2%). Istovremeno, u odnosu na kraj 2014. depozitni novac je porastao za 3,5 milijardi kuna (+7,9%).

Monetarni agregat M1 (novčana masa), koja uz depozitni novac kod kreditnih institucija obuhvaća i gotovinu izvan kreditnih institucija te depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a, na kraju kolovoza iznosio je 69,9 mlrd kuna.
U odnosu na srpanj novčana masa M1 porasla je za 1,5 milijardi kuna ili 2,2 posto, na godišnjoj razini porasla je za gotovo 5,2 milijarde kuna ili 8 posto, a u ovoj godini za 6,5 milijardi kuna ili 10,2 posto.

Povećanju novčane mase u kolovozu pridonio je mjesečni rast depozitnog novca te sklonost stanovništva ka držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima. To je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata početkom godine, navode analitičari RBA, no podatak da su ukupni štedni i oročeni depoziti u ovoj godini porasli za više od šesto milijuna kuna ne podupire tu tezu.

Naime, ukupni štedni i oročeni depoziti iznosili su na kraju kolovoza 200 milijardi i što je za 220 milijuna kuna ili 0,1 posto manje nego prije godinu dana. Ali na mjesečnoj razini porasli su u kolovozu za 1,8 milijardi kuna ili 0,9 posto, dok su u ovoj godini, dakle u razdoblju nakon uvođenja poreza na dohodak od kamata, porasli za 0,3 posto, odnosno za 635 milijuna kuna.

Podaci pokazuju da su građani oročene i štedne depozite povlačili krajem prošle godine, na što je vjerojatno utjecala najava oporezivanja kamata, ali i ovoj godini je strah ipak splasnuo pa se oročeni i štedni depoziti ipak polako oporavljaju.

Iznos gotovine izvan kreditnih institucija (krajem kolovoza je iznosio 21,5 mlrd kuna) na mjesečnoj razini pao je za 125,4 milijuna kuna ili 0,6 posto. Dugoročno gledano trendovi su malo drugačiji: na godišnjoj razini porastao je za 1,1 milijardu kuna odnosno za 5,5 posto, a u ovoj godini za 3 milijarde kuna ili 15,8 posto.

Ukupna likvidna sredstva M4 - koja obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca - krajem kolovoza zabilježila su mjesečni rast za 3,2 milijarde kuna ili 1,2 posto, dosegnuvši iznos od 281 milijarde kuna.

U odnosu na kolovoz prošle godine monetarni agregat M4 zabilježio je rast za 5,3 milijarde kuna (1,9%), dok su u odnosu na kraj 2014. viši za 7,7 mlrd kuna (2,8%). Rastu najšire definiranog agregata na godišnjoj razini pridonio je već spomenuti godišnji rast monetarnog agregata M1, dok su ukupni štedni i oročeni depoziti na godišnjoj razini, kako smo već spomenuli, pali.

Iskazani rast štednih i oročenih depozita u kunskoj protuvrijednosti na mjesečnoj razini ublažio je niži tečaj EUR/HRK koji je krajem kolovoza bio 0,6 posto niži u usporedbi s prethodnim mjesecom. Također, godišnja aprecijacija kune u odnosu na euro za 1,1 posto doprinijela je padu štednih i oročenih depozita iskazanih u kunama.