Grčka se dogovorila s vjerovnicima i ostaje u eurozoni

Grčki ministar financija Euklid Cakalatos izjavio je da je postignut dogovor o novom paketu pomoći u vrijednosti od oko 86 milijardi eura, te da treba riješiti još samo "dva, tri detalja"

Grčka i međunarodni vjerovnici uspješno su završili pregovore o novom paketu pomoći u vrijednosti oko 86 milijardi eura, priopćeno je iz grčkog Ministarstva financija u utorak ujutro, javlja BBC.

Ovaj dogovor izuzetno je bitan za Grčku jer joj jamči ostanak u eurozoni, i izbjegavanje bankrota.

Pregovori su započeli u ponedjeljak u Ateni, a dogovor je postignut tijekom noći nakon čak 18 sati sastančenja međunarodnih vjerovnika i grčke vlade.

”Dogovor je postignut, a razgovori o nekim detaljima su upravo u tijeku,” rečeno je iz Ministarstva financija nakon završetka sastanka. Grčki ministar Euklid Cakalatos također je potvrdio kako je dogovor postignut, te da još samo “dva, tri mala detalja” treba riješiti kako bi obje strane u potpunosti bile zadovoljne.

Predstavnici Grčke i međunarodnih vjerovnika dogovorili su u ponedjeljak temeljni scenarij projekcija primarnog suficita Grčke za 2016. i 2017. godinu, u sklopu širih reformskih uvjeta za novi paket pomoći, javlja Hina. Prema tom temeljnom scenariju, grčko gospodarstvo bi u 2016. doživjelo pad od 0,5 posto, dok bi u 2017. poraslo za 2,3 posto.

Grčki dužnosnici kazali su da bi sporazum mogao biti ratificiran u parlamentu u srijedu ili četvrtak, a ministri financija eurozone mogli bi o njemu odlučivati u petak. To bi otvorilo put za isplate pomoći do 20. kolovoza kada dolazi na naplatu dug od 3,3 milijarde eura Europskoj središnjoj banci (ECB).

Pregovori između Grčke i kreditora - ECB-a, MMF-a i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) - započeli su 20. srpnja, tjedan dana nakon što su se čelnici eurozone, nakon cijelonoćnog samita dogovorili stroge uvjete za početak pregovora s Grčkom o trećem spašavanju te zemlje od bankrota i njezinom ostanku u monetarnoj uniji.

Tijekom noćašnjih pregovora obje strane dogovorile su konačne fiskalne ciljeve koji bi trebali pratiti napore za sprječavanjem grčkog bankrota, pri čemu će Grčka morati od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite (nisu uključena plaćanja kamata) i to u toj godini od 0,5 posto te u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. Ove godine, pak, Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.

Još nije jasno kakvo je rješenje dogovoreno u vezi velikih nenaplativih zajmova u bankarskom sektoru Grčke. To je bio jedan od glavnih prijepora u pregovorima pri čemu se Atena zalagala za uspostavu loše banke koja bi preuzela problematične zajmove, dok su kreditori željeli da oni budu prodani fondovima.

Dužnosnici su se također raspravljali i oko toga kako utemeljiti fond koji bi obuhvaćao državnu imovinu Grčke, a bio bi dizajniran sa svrhom da se prikupi 50 milijarda eura od privatizacije, od čega bi se tri četvrtine iskoristilo za dokapitalizaciju banaka i smanjivanje duga.

Obje strane, po izvoru iz grčkog ministarstva financija, dogovorile su deregulaciju grčkog tržišta prirodnog plina, piše Hina.