HNB lani bankama isplatio 479 milijuna eura; ohrabruje rast kredita za investicije

Glavni generator porasta kamatnih prihoda banaka prošle je godine bilo ‘parkiranje‘ viška likvidnosti kod Hrvatske narodne banke, pokazuju podaci koje je Hrvatska udruga banaka (HUB) iznijela u utorak na briefingu za medije. Sukladno tome, dužnici u stambenim kreditima nisu pretjerano osjetili porast ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke, posebno ako se usporede s dužnicima iz ostalih država eurozone.

Iznad povijesnih prosjeka
Kako je istaknula direktorica HUB-a Tamara Perko, u 2023. godini gospodarskog rasta od 2,8 posto, jednog od najviših u Europskoj uniji, imovina banaka porasla je 3,5 posto, na 78,6 milijardi eura. Neto dobit se pri tome gotovo udvostručila, sa 700 milijuna eura u 2022. na lanjskih 1,34 milijarde eura. Zbog toga je povrat na kapital (ROE), osnovna mjera profitabilnosti banaka, skočio sa 8,16 posto u 2022. na lanjskih 15,47 posto. Ako se usporedimo s ostalim europskim državama, Hrvatska je po ROE u gornjem domu ljestvice jer viši prinos na kapital imaju banke u sedam država: Mađarskoj, Cipru, u Litvi, Latviji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Estoniji.

Uz povrat na imovinu (ROA) od 1,76 posto, ta su dva pokazatelja znatno iznad povijesnih prosjeka. Što se tiče neto kamatne marže, i tu smo iznad europskog prosjeka. Naime, povećana je jedan postotni bod te sada iznosi 2,8 posto dok je u ostaku EU u prosjeku rasla 0,8 posto. Najvažnija odrednica ovako odličnih rezultata poslovanja banaka lani su bili neto kamatni prihodi koji su dosegnuli 2,2 milijarde eura, nasuprot 1,3 milijarde eura godinu ranije.

Oko tri četvrtine rasta neto kamatnog prihoda povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka. Konkretno, HNB je bankama lani isplatio gotovo 479 milijuna eura po osnovi prekonoćnih depozita, što znači da taj izvor kamatnih prihoda iznosi čak 18 posto. Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnoga prihoda, oko 12 posto, došao je od poslovanja s državom, a 16 posto iz poslovanja s poduzećima.

Građani platili manje
S druge strane, kod poslovanja s građanima zabilježen je - pad. U HUB-u tvrde da su kućanstva lani platila 14 milijuna eura manje po osnovi kamata nego 2022. godine. Tamara Perko je istaknula kako se rast kamatnih stopa ECB-a najmanje osjetio na kreditima kućanstvima, osobito na na stambenim kreditima gdje je svega oko četvrtine porasta kamatnih stopa ECB-a prenijeto na cijenu kredita.

Naime, od minimalne razine kamatnih stopa na kredite u travnju 2021. godine, stambeni krediti u Hrvatskoj poskupili su za 1,45 postotnih bodova dok je povećanje kamatne stope ECB-a iznosilo 4,5 postotnih bodova. Najveći teret podnijela su poduzeća koja su uzimala velike kredite, iznad milijun eura. U njihovom je slučaju 80 posto povećanja ključnih kamatnih stopa prenijeto na kamatne stope takvih kredita.