Hoće li Britanci konačno zauzdati 'digitalnog gangstera', kojeg UN krivi čak i za genocid

Najveća globalna društvena mreža s više od dvije milijarde korisnika i njen osnivač Mark Zuckerberg našli su se u proteklih nekoliko mjeseci u nizu neugodnih situacija koje u pitanje dovode budući strateški smjer Facebooka, ali i njegova statusa kao jedne od najvrednijih svjetskih kompanija. Tržišna vrijednost Facebooka ovih dana kreće se oko 465 milijardi dolara, no proteklih mjeseci itekako je oscilirala.

Samo od kraja srpnja do kraja prosinca prošle godine cijena Facebookove dionice stropoštala se za gotovo 60 posto uslijed niza negativnih vijesti i rastućih problema. U međuvremenu, od početka 2019., vrijednost joj se oporavila za 25 posto, no još je uvijek za otprilike jednak postotak niža od najviše vrijednosti koju je uspjela dosegnuti lani.

Zaprijetite li im, u Facebooku će vas početi pratiti
Za kompaniju koja diljem svijeta upošljava oko 36.000 ljudi najsnažniji pad lani bio je posljedica objavljivanja poslovnih rezultata za prvo polugodište, koje su pratila neočekivano niska očekivanja za poslovanje do kraja godine. U samo jednom danu dionica se tako srušila za dvadeset posto, a tad je to značilo i 120 milijardi dolara manju tržišnu vrijednost cijele kompanije.

No ugled i vrijednost Facebooka našli su se prije i nakon tih neugodnih financijskih vijesti i pod snažnijim pritiskom iako to možda nije donijelo tako dramatične jednokratne padove dionica. Može se krenuti i od najsvježijih problema jer su prije samo nekoliko dana britanske vlasti prozvale Facebook kao 'digitalnog gangstera'.

U izvještaju koji je objavio odbor donjeg doma britanskog parlamenta, koji se bavi medijskim politikama, Facebook je optužen za 'dezinformiranje i lažne vijesti'. Britanski zakonodavci dodaju da se 'kompanijama poput Facebooka ne bi smjelo dozvoljavati da se ponašaju kao 'digitalni gangsteri' u online svijetu, u kojem one smatraju da su iznad i izvan dohvata zakona'.

Izvještaj je napravljen kao rezultat istrage toga koliko velike informacijske kompanije poput Googlea ili Facebooka utječu na demokraciju, javno mišljenje, ali i rezultate izbora s obzirom na inozemni utjecaj, financiranje oglasa, manipulaciju glasačima, dezinformiranje ili prodaju osobnih podataka korisnika. Mark Zuckerberg je lani odbio svjedočiti pred odborom parlamenta tijekom istrage, a zamjenici koje je poslao davali su nepotpune ili neistinite odgovore. U izvještaju stoji i da je 'Facebook namjerno i svjesno kršio i zakone o pravu na privatnost i zakone o slobodi tržišnog natjecanja'.

Istraga je bila dijelom posljedica drugog skandala, koji je otkriven prije godinu dana, o tome da je Facebook omogućio analitičkoj kompaniji Cambridge Analytica pristup osobnim podacima korisnicima koji to nisu dozvolili. Radilo se o podacima čak 87 milijuna korisnika Facebooka, a postoje tumačenja da je Cambridge Analytica koristila te podatke kako bi fokusiranim oglašavanjem i informacijama utjecala na njihove političke preferencije. Spomenuti slučaj nije bio i jedini u kojem je Facebook prodavao informacije o svojim korisnicima protivno njihovim željama.

Uz izvještaj iz britanskog parlamenta, posljednjih dana aktualni su problemi Facebooka s promicanjem protivljenja cijepljenju djece. Facebook dijelu svojih korisnika preporučuje sadržaje koji promiču necijepljenje iako je poznata šteta koja tako nastaje i iako su koristi od cijepljenja potvrđene u brojnim istraživanjima. Nakon što su na tu praksu upozorili američki parlamentarci Facebook je najavio da će razmotriti uklanjanje ili reduciranje preporuka takvog sadržaja.

Jedan od skandala koji je na vrh isplivao u posljednjih godinu dana je i praksa prikupljanja detaljnih informacija o osobama koje uopće nemaju otvorene korisničke račune na Facebooku, temeljem informacija koje korisnici objave o tim osobama ili drugih mehanizama. Elektronička pošta iz samog Facebooka pokazala je da je ta kompanija vrlo predana u pokušajima da takve podatke pribavi od svojih oglašivača.

Iznenađujući načini na koje vas Facebook prati Izvor: Profimedia / Autor: NN
Odlična ilustracija toga koliko nevoljkost ili nesposobnost Facebooka da uredi svoje poslovanje može imati neželjene posljedice došla je iz Ujedinjenih naroda, odakle su lani stigle optužbe da je Facebook imao ključnu ulogu u mogućem genocidu u Mjanmaru jer nije spriječio širenje govora mržnje. Marzuki Darusman, čelnik posebnog tijela UN-a koje se bavilo istragom činjenica nakon što je iz Mjanmara pobjeglo više od 650 tisuća pripadnika naroda Rohindža, zaključio je da je Facebook imao 'odlučujuću ulogu' u tome što se dogodilo Rohindžama, a koji su zbog brutalnosti mjanmarskih oružanih snaga bili prisiljeni na bijeg.

Mark Zuckerberg se dosad poprilično neuvjerljivo branio od kritika kompanije kojom upravlja i koju kontrolira. Čak i kad bi se pojavio pred zakonodavcima, kao što je to lani bilo pred zastupnicima Europskog parlamenta, izbjegavao je davati izravne odgovore na neugodna pitanja oko poslovne prakse Facebooka. Također, iako u britanskom parlamentu tvrde da se Facebooku ne smije dozvoliti da izbjegne svu odgovornost oko uređivanja sadržaja i informacija koje plasira, Zuckerberg je i dalje vrlo neodređen kad se postavi pitanje provjere istinitosti informacija koje se dijele preko Facebooka.

Reguliranje Facebooka i drugih društvenih mreža ili kompanija koje prikupljaju enormne količine podataka o korisnicima interneta moguće je, kao što je to pokazao slučaj iz Njemačke. Nakon što su njemačke vlasti zaprijetile Facebooku ogromnim kaznama ako ne pribjegne promptnom uklanjanju govora mržnje koji se objavljuje na njegovim stranicama, pokazalo se da to ipak može napraviti.

Najveća globalna društvena mreža svojim vlasnicima i dalje donosi enormne prihode, a njen utjecaj na svakodnevne živote i javno mišljenje nije zanemariv i Facebooku bi bilo dobro da se puno ozbiljnije pozabavi time, ako su već zakonodavci spori u tome. U protivnom bi od Facebooka mogla ostati samo Facebruka.