Hoće li dizanje poreza ove godine uništiti male iznajmljivače?

S POČETKOM godine na snagu je stupio novi zakon kojim se otvara mogućnost povećanja poreza za iznajmljivače.

U studenom prošle godine izglasan je novi Zakon o porezu na dohodak kojim je predviđeno da paušal za iznajmljivače od 1. siječnja 2019. može biti od 150 do 1500 kuna.

Paušal može ići i do 1500 kuna po krevetu

Odluka o visini paušala je decentralizirana te će je donositi jedinice lokalne samouprave, a ako one u propisanom roku, do kraja siječnja ove godine, ne donesu tu odluku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu određuje se automatizmom u iznosu od 750 kuna.

S obzirom na to da je do sada maksimalni iznos paušala bio 300 kuna, u slučaju da lokalne jedinice ne donesu odluku o zadržavanju sadašnjeg iznosa, ili pak odluče povećati paušal, to bi mogao biti udar na velik broj iznajmljivača.

Ministar financija Zdravko Marić je kod najave ovih izmjena mogućnost podizanja paušala opravdavao time što su dosadašnji iznosi određeni davno i u drugačijim okolnostima.

"Kod njih način i obračun ukupnog iznosa datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No okolnosti su se bitno promijenile", rekao je Marić.

Iznajmljivač: Decentralizacija nije loša, lakše je utjecati na lokalne političare
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mirko Bulić, iznajmljivač iz Opatije koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja, kaže da je ovime nastupila decentralizacija koja će iznajmljivačima omogućiti veći utjecaj jer se odluka spušta na lokalnu razinu.

''U mojoj destinaciji su se prije Nove godine sastali načelnici četiri općine i donijeli su odluku da će paušal biti 345 kuna, a do sada je bio 300 kuna u prvoj zoni. Ta decentralizacija će se pomalo odvijati u svim segmentima davanja i mislim da je to donekle i pošteno jer će iznajmljivači moći utjecati na sve to što se odnosi na obiteljski smještaj. Na lokalnu upravu se lakše može utjecati dok je na državnoj razini to jako teško. Do sada se događalo da su nas pred državnim institucijama zastupali ljudi koji nisu imali veze s obiteljskim smještajem, niti su bili iznajmljivači niti su znali išta o tome, ali ih je netko izabrao pa su nas predstavljali'', kaže Bulić.

Hoće li veći paušal potopiti dio iznajmljivača?

Veći paušal najviše bi mogao pogoditi one s prosječnom i ispodprosječnom popunjenošću apartmana. Prosječna popunjenost sada se kreće oko 60 dana te je posljednjih pet godina primjetan značajan rast, no pitanje je što donosi budućnost.

''S obzirom na to da smo 2018. bili hit destinacija u Europi, popunjenost je bila dobra. Posljednjih pet godina brojke su konstantno rasle pa je ponegdje, na dobrim lokacijama, ona dosegnula i 90 dana. No za ovu sezonu sam malo skeptičan. Neke procjene su da bi pad dolazaka i noćenja mogao biti i sedam-osam posto, ako ne bude i jači'', kaže Bulić.

Iako se ponekad čini da je iznajmljivanje soba i apartmana turistima odličan posao, kada se u obzir uzme da je sezona relativno kratka, a postoje i brojni troškovi održavanja, čišćenja, komunalija i provizija raznim servisima za iznajmljivanje, mnoge bi viši paušal mogao gurnuti u sivu ekonomiju, što će izazvati potpuno suprotan efekt od onog koji su zakonodavci htjeli postići.