Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2019

Hranidba krmača određuje brojnost legla i težinu prasadi - a to ovisi o svinjogojcu

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Tušek  

Hranidba krmača određuje brojnost legla i težinu prasadi - a to ovisi o svinjogojcu

Ljiljana Pomper, dipl. ing poljoprivrede iz tvrtke Schaumann Agri održala je predavanje u sklopu sajma Viroexpo na temu "Pretpostavke uspješne proizvodnje prasadi" s naglaskom na utjecaj hranidbe krmača na fazu sisanja i odbića te brojnosti legala.

Predavanje su poslušali svinjogojci što s velikih, što s malih svinjogojskih farmi sa područja Slavonije, ali i Podravine.

Schaumann u svom konceptu hranidbe na prvo mjesto stavlja proizvođača i krmiva proizvedena na vlastitom gospodarstvu uz inovativni i praktični pristup.

Ciljevi u proizvodnji prasadi
Legla s visokim brojem prasadi zahtijevaju djelotvornu pomoćnu hranidbu prasadi za odterećenje krmače i za visoke težine prasadi kod odbića. Da bi se to ostvarilo moraju se osigurati ukusne i visoko probavljive hranidbene komponente s mliječnim udjelom, termički obrađenim škrobom i specijalno obrađenim proteinskim izvorima, postići izravnanje nedostatka vlastite proizvodnje enzima i želučanih kiselina u fazi odbića primjenom dodataka s enzimima i kiselinama, optimalnu higijenu u hranilicama i pojilicama, višekratnu ponudu svježe hrane tijekom dana te osigurati optimalnu mikroklimu za prasad.

Najveću mogućnost preživljavanja (čak 89 posto) ima ona prasad čija porođajna težina iznosi 1,7 kilograma. Povećavanjem porođajne težine postotak preživljavanja se smanjuje.

Težina kod odbića prasadi bi kod 21. dana sisajuće faze trebala iznositi više od 6 kilograma žive vage, a s 28 dana poželjno je da je veća od 8,5 kilograma žive vage. Važno je napomenuti i važnost dnevnog prirasta koji bi trebao biti veći od 450 g od 6,5 do 28 kilograma žive vage. Svinjogojci bi trebali voditi računa o stabilnoj probavi prasadi, jer dani s proljevima koštaju rezultate te gubitke treba minimalizirati, objasnila je Ljiljana Pomper, te naglasila kako hranidba krmača određuje porođajnu težinu prasadi kao i njihovu težinu kod odbića!

Proizvode potrebne za kvalitetnu hranidbu krmača i prasadi kao i za tov svinja pronađite u Schaumannovom oglasniku!

Zašto je kolostrum toliko važan?
Prasadi je kod prašenja potrebno omogućiti dovoljnu količinu konzumacije kolostruma, također za "kasnije rođene" odvajanjem prvorođene prasadi. Kolostrum je vrlo bitan oprašenoj prasadi jer više od 50% proteina mlijeka dolazi iz gama-globulina, a antitijela pripadaju upravo gama-globulinima.

Prvi dan prasadi treba nadoknaditi energetski manjak i vitaminski poticaj za što iz Schaumanna preporučuju Schaumalac Pro Aktiv.

Početak određuje uspjeh
Utjecaj žive vage prasadi kod prašenja i kod odbića, Pomper je objasnila na sljedeći način:

dodatnih 0,1 kg kod rođenja znači dodatnih 0,2 kg kod odbića
dodatnih 0,2 kg kod odbića znači dva dana ranije klanje
dodatnih 5 g po danu do odbića znači jedan dan ranijeg klanja
maloj prasadi (minus 1,4 kg) potrebno je tjedan dana dulje do željene kilaže
Kada je riječ o kritičnom periodu odbića valja istaknuti kako je odbiće izrazito stresno za prasad koja odbićem ostaju bez mlijeka, majke, dotadašnjeg legla i sigurnosti, a dolaze u novi prostor, klimu i uvjete hranidbe, te za to razdoblje kao prihrana u Schaumannu postoji cijela paleta proizvoda. Izbor ovisi o uvjetima oko odbića.

Hranidba krmača - što ona zapravo podrazumijeva?
Kvalitetnom hranidbom krmača u laktaciji smanjujemo gubitke žive vage krmače, čime joj osiguravamo dulji životni vijek, utječemo na sljedeću suprasnost i veličinu legla. Nisu toliko važni zahtjevi po kilogramu smjese, već su odlučujući dnevni zahtjevi krmače. Zahtjevi po kilogramu smjese rezultat su dnevne konzumacije krmače, upozorila je Pomper.

Ukoliko dođe do gubitka težine krmače u laktaciji više od 10%, to bi moglo značiti dva praseta manje u sljedećem leglu naročito kod prvopraskinja. Krmaču i prasad treba poduprijeti s prihranom predstarterima jer se na taj način najbolje iskorištava potencijal prasadi.


Komentari članka

Vezani članci

Svinjogojci: Proizvodimo upola manje nego što trebamo

27.02.2026.

U Prelogu se održava savjetovanje uzgajivača svinja u Hrvatskoj. Trenutačno se proizvodi samo polovina potrebnih količina svinjskoga mesa, a ostatak se uvozi iz zemalja Europske unije, posebno Španjolske.

Luka (11) iz Raštana Donjih podigao farmu sa 70 svinja: Sve je počelo s novcem od Prve pričesti

26.02.2026.

Luka ide u peti razred osnovne škole, ali slobodno vrijeme gotovo u potpunosti provodi na farmi, udaljenoj kilometar od obiteljske kuće. Ljubav prema životinjama vidi se na prvi pogled, svaku svinju poznaje po imenu

Jedna županija drži više svinja nego pola Hrvatske zajedno - evo tko nosi proizvodnju

29.12.2025.

Uzgoj svinja u Hrvatskoj posljednjih je godina doživio pad zbog afričke svinjske kuge koja je ispraznila brojne svinjce diljem istoka zemlje (od kojih nije bila pošteđena ni najveća farma Belja), smanjila domaću proizvodnju i dodatno naglasila ulogu najve

Štale su postale apartmani, ali dokad možemo tako?

10.12.2025.

Bili smo na odlično posjećenoj manifestaciji 'Svjetski dan istarske kobasice' gdje smo od Viktora Brenca čuli kako je nekada izgledala praščina – svinjokolja u Istri.

Svinjokolje u Baranji gotovo svakodnevica, veterinari su na terenu po cijele dane

27.11.2025.

Stavljena je tako, barem privremeno, točka na ‘i’ haranju afričke svinjske kuge, što ne znači da se biosigurnosnih mjera ne treba pridržavati. Tako i nadalje postoje određeni uvjeti za obavljanje svinjokolja i promet mesa odnosno žive stoke.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke