Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2023

Hrvati ionako najviše troše na (pre)skupu hranu, a cijene prehrambenih proizvoda još će rasti

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Jagoda Marić  

Hrvati ionako najviše troše na (pre)skupu hranu, a cijene prehrambenih proizvoda još će rasti

Ako je suditi po kretanju proizvođačkih cijena u poljoprivredi i uvoznih cijena u proteklom razdoblju, građani Hrvatske i dalje mogu očekivati rast cijena posebice kad su u pitanju prehrambeni proizvodi, na koje im odlazi najveći dio kućnog budžeta.

Državni zavod za statistiku ovih je dana objavio svoje istraživanje o kretanju indeksa uvoznih cijena, ali i tromjesečni indeks cijena u poljoprivredi i malo toga ukazuje da bi pritisak rasta cijena, posebice hrane, mogao popustiti.

Inflacija u Hrvatskoj usporava već osmi mjesec zaredom i to uglavnom zahvaljujući padu cijena energenata, a cijene hrane su i dalje u svakom od tih mjeseci bile predvodnik održavanja inflacije i njihova stopa rasta bila je uvijek dvoznamenkasta u odnosu na isti mjesec prethodne godine, iako je baza na koju se računao taj rast također bila visoka jer Hrvatska je lani zabilježila najveću inflaciju u posljednje desetljeće i pol, a pri tome najviše su rasle proizvođačke cijene u poljoprivredi.

Premašile su one i europski prosjek, a ne treba se puno uzdati u očekivanja da će nakon špice turističke sezone doći do popuštanja pritiska.

Ulazni troškovi
Podaci DZS-a kažu da su proizvođačke cijene u poljoprivredi u drugom tromjesečju ove godine veće za 8,4 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Od početka prošle godine proizvođačke cijene u poljoprivredi rasle su dvoznamenkastim stopama, izuzev prvog tromjesečja, po stopama većim od 20 posto, pa bi njihov rast od 8,4 posto značio određeno smirenje, da nije o rastu na visoku bazu, jer lani je u istom tromjesečju rast bio 22 posto.

Razlika je i u tome što je prošlogodišnji rast bio uz visok porast cijena ulaznih troškova, posebice energije i gnojiva, a u prošlom tromjesečju ulazni su troškovi pali za 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no cijene su ipak rasle. Gnojivo je jeftinije 33 posto nego lani u istom tromjesečju, dok je cijena energije pala za 27 posto.

Ipak, rast od 8,4 posto bio bi znatno veći da se u računicu nisu uplele niske cijene uvoznog žita i uljarica iz Ukrajine.

Tako je prosječna proizvođačka cijena biljnih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine pala za 2,5 posto, ali nitko se ne treba pitati zašto to nije značilo pojeftinjenje ili barem zaustavljanje rasta cijena hrane. Iza prosjeka se skriva činjenica da su žitarice jeftinije za 40 posto, uljarice za 32,6 posto, ali to ne znači da je itko u Hrvatskoj kupio jeftiniji kruh ili pecivo.

Iz pekarske industrije već su objasnili da su njihove cijene znatno ispod europskih i da prostora za snižavanje pekarskih proizvoda nema unatoč snažnom padu cijena pšenice i posljedično jeftinijem, ali ne značajno, brašnu.

I dok snažan pad cijena žitarica nema utjecaj na cijene u maloprodaji, građani itekako osjete rast ostalih cijena u biljnoj proizvodnji. Tako su cijene povrća, cvijeća i sadnica veće za 11,5 posto, a proizvođačke cijene voća porasle su, u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, gotovo za četvrtinu, točnije za 24,9 posto.

Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda veće su, u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. 23,4 posto. Najviše su porasle proizvođačke cijene konzumnih jaja, za 48,8 posto, svinja za 36,3 posto, cijene mlijeka za 26 posto, a goveda 9,7 posto.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk