Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lis 2010

Hrvati prepušteni lihvarskim kamatama

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Hrvati prepušteni lihvarskim kamatama

Oko 3000 građana svaki mjesec kuca na vrata banaka kako bi reprogramirali stare dugove i osigurali minimalne prihode za život. Pritisnute rastom nenaplaćenih kredita, sve su banke ponudile mogućnost reprogramiranja kredita, no pod uvjetima koji su daleko od povoljnih.

Klijentica PBZ-a (podaci poznati redakciji) s bankom je dogovorila reprogram čak 280.000 kn raznih kredita (minusa, kartičnih i nenamjenskih kredita), na što joj je banka zaračunala oko 10% nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te oko 8% osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a ona sama, kad je išla u banku, imala je samo jedan cilj: njezina plaća i troškovi života mogu podnijeti 2000 kuna mjesečne rate, a koliko će je to na kraju stajati manje je bitno. U Zagrebačkoj banci slična priča drugog klijenta: efektivna kamatna stopa za 200.000 kn novog kredita kojim su se pokrili stari dugovi popela se na 13,87% – tek korak od zakonom dopuštenih 14 posto! Svojedobno su se takvi krediti davali samo po sumnjivim zadrugama i nudili u obavijestima na uličnim stupovima. Prema uvjetima pod kojima je kredit dan, klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na deset godina, platiti čak 125.000 kamata. Mjesečna je rata oko 2700 kuna, a uz kamatu nominalno 10,5% i naknadu banci od 2%, visoka je stavka i trošak osiguranja kredita za slučaj bolesti ili otkaza. Da bi se dodatno osigurale od rizika, sve velike banke uvele su u ponudu i osiguranje kredita za koje osiguravatelji uzimaju 7-8% vrijednosti kredita, ovisno o iznosu i procjeni rizika. Na 200 tisuća kuna kredita naš je sugovornik platio 19.820 kuna naknade banci i osiguravatelju. Ta je polica poslužila kao zamjena za jamce, sudužnike, hipoteke. Visoka je to cijena koju plaća najranjiviji dio stanovništva. HNB tvrdi da građani ne uspijevaju vratiti oko 7% kredita – oko 8 milijardi kuna – a reprogrami pod gotovo lihvarskim uvjetima jedino su što im se nudi. Koliko je dužnika na egzistencijalnom rubu, nije poznato. Splitska banka, koja drži oko 7% tržišta, jedina priznaje da mjesečno ima oko 200 zahtjeva za reprograme, dok druge banke govore tek o povećanom interesu.

Na osnovi podatka iz Splitske banke i njihova tržišnog udjela, procijenili smo da reprograme svaki mjesec traži oko 3000 građana. Taj se broj uklapa i u opće trendove jer je unatrag godinu dana čak 82.000 radnika ostalo bez posla, što je i glavni razlog zbog kojega ljudi prestaju vraćati kredite. Vlada je najavila da će donijeti zakon o osobnom bankrotu kako bi barem donekle zaštitila dužnike, no banke nisu sklone tom rješenju, nego su same ponudile zatvaranje starih kreditnih obveza novima. Bankari su se proteklih dana smilovali i prema dužnicima u švicarskim francima te im omogućuju povoljne konverzije i nešto niže kamate. Opće je uvjerenje da je sve to skupa premalo u odnosu na stanje u okruženju. Slovenija, primjerice, jamči za stambene kredite mladih, Srbija je uvela sufinanciranje kamata, Mađari žele prisiliti banke da devizne kredite pretvore u nacionalnu valutu, a Hrvatska je sve prepustila tržištu! Građane očito treba podučavati kako temeljnim principima kreditnog poslovanja, tako i upravljanju osobnim financijama. Dio ljudi očito ne shvaća kakve posljedice može imati kredit s valutnom i klauzulom o promjenjivoj kamatnoj stopi – komentira Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Što se reprograma tiče, očekivati je da će ga banke naplatiti, no trebalo bi im biti u interesu da troškovi reprograma nisu previsoki. – Ako su ti troškovi previsoki, onda reprogramirani kredit neće ispuniti funkciju, a to je da spriječi da se krediti s kojima banka ima probleme u otplati klasificiraju kao loši krediti, čime se bankama umanjuje dobit – kaže M. Vizek.

Efektivna kamatna stopa za 200 tisuća kuna novog kredita kojim su se pokrili stari dugovi popela se na 13,87 posto! Klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na 10 godina, platiti čak 125 tisuća kamata. Mjesečna je rata oko 2700 kn. Banka zaračunala oko 10 posto nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te približno 8 posto osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a platit će 90.000 kuna kamata. Mjesečna rata je 2000 kn.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

HAMAG-BICRO i banke počinju financiranja za male poduzetnike

29.12.2025.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sklopila je sporazum o suradnji s devet banaka, čime je pokrenuta provedba financijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva, priopćio je HAMAG-BICRO u utorak.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk