Hrvati uvoze meso i voće koje nitko drugi ne želi kupiti

Oko 70 posto prehrambenih artikala koji se uvezu u Hrvatsku po razini kvalitete ne bi moglo ući u Europsku uniju. Naime, naši trgovci vani kupuju najjeftiniju hranu, a to nikako nije kvalitetna hrana. Riječ je o mesu s rokom trajanja blizu isteka...

"Meso s rokom trajanja blizu isteka, koje je najjeftinije i u pravilu nekvalitetno, kupuje se po cijelom svijetu. Primjerice, govedina u Brazilu i Argentini, svinjetina u Čileu. Papiri se prekucavaju u međunarodnim vodama, a takvo se meso uvozi kod nas uz prešutni blagoslov institucija. Standard nam je jako loš i na taj se način omogućava svima da sebi priušte meso", kaže Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Kaže, građani nemaju novca pa ne mogu gledati na kvalitetu, te kupuju najjeftinije, piše Slobodna Dalmacija. No, Grivičić upozorava da se ne bismo trebali igrati zdravljem, te da bi građanin koji kupi kilogram mljevenog mesa za 14 kuna trebao znati što točno kupuje. Grivičić tvrdi i da 70 posto prehrambenih artikala koji se kod nas uvoze ne bi ušlo u EU, te da su domaće meso i mlijeko značajno bolje kvalitete od uvoznoga. Tvrdnju potkrepljuju podaci iz Državnog inspektorata: gotovo svaki treći uzorak koji su lani poslali na ispitivanje nije odgovarao propisanim zahtjevima kakvoće. Grivičić otkriva i mračnu istinu: u siromašnim zemljama proizvodi se zdrava hrana koja odlazi u bogate zemlje, dok bogate zemlje viškove svoje nezdrave hrane prodaju istim tim siromašnim zemljama. "To je trend u cijelom svijetu, a, nažalost, Hrvatska je siromašna zemlja u usporedbi s razvijenim zemljama Europske unije. Premda ima poljoprivredne površine na kojima bi se moglo proizvoditi hrane za dvostruko brojnije stanovništvo od sadašnjih 4,4 milijuna ljudi, Hrvatska je samo lani potrošila na uvoz hrane i pića 1,38 milijardi eura, a istovremeno je uspjela izvesti 845 milijuna eura", kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, dodajući da po nekim podacima svakog sata u zemlju ulazi 29 šlepera hrane! Stipan Bilić, direktor Kondina, otkriva, pak, kako naši proizvođači voća i povrća dobiju samo 10 posto od krajnje cijene koju plati potrošač. "Uvjeti su im takvi da nikako ne mogu proizvesti onoliko jeftino voće i povrće kakvo naši uvoznici kupuju na veletržnici u Veroni. A oni kupuju onda kada se cijene obore na petinu početne, iza 10 sati ujutro, kada je kvalitetna roba već prodana. U Hrvatskoj se prodajom takvog voća ostvaruju golemi profiti koje je u poljoprivredi nemoguće ostvariti", kaže Bilić.

No, u Hrvatskoj agenciji za hranu uvjeravaju kako od 2007. godine u Hrvatskoj vrijedi sustav nadzora kvalitete hrane 'od polja do stola'. Vele, odgovornost je proširena i podijeljena među više subjekata koji sudjeluju u tom lancu, a svaki je odgovoran za svoj dio proizvodnje kako bi se u konačnici dobio siguran proizvod. No, na pitanje Slobodne Dalmacije o kvaliteti hrane u zemlji, u Agenciji nisu odgovorili.