Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2009

Hrvati žive duplo lošije od Nijemaca

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Hrvati žive duplo lošije od Nijemaca

Amalija L. je 35-godišnja Zagrepčanka koja radi u trgovini. Mjesečna joj plaća iznosi 3000 kuna, no s tim, kaže, jedva može skrpati kraj s krajem.

- Što mogu kupiti sa 3000 kuna? Jako malo. Kada platim stanarinu i režije, ostane mi 1500 kuna, s kojima moram preživjeti mjesec - žali se Amalija. Njezina je računica jednostavna: dnevno joj na raspolaganju stoji 100 kuna, od čega 60 do 70 kuna mora staviti na stranu zbog stanarine i režija, a s preostalih od 30 do 40 kuna mora preživjeti. Unatoč tome, Amalija smatra da joj je još i dobro u usporedbi s drugim radnicama u branši.

Realnost je drukčija
- Kolegica koja radi u velikom trgovinskom centru mjesečno zaradi 2700 kuna i s time mora prehraniti obitelj - ističe Amalija, kojoj je trenutno najveća briga hoće li u uvjetima recesije uopće uspjeti zadržati posao, a time i prihode.

Iako toga nije svjesna, Amalijin životni standard, tvrde statističari, zapravo raste iz godine u godinu. Prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europske Unije (EU), kupovna moć Hrvata, prikazana kao bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u paritetu kupovne moći, u prošloj je godini dosegla 63 posto prosjeka Unije, a u 2007. iznosila je nešto više od 61 posto tog prosjeka. Hrvatska po tim podacima ima najvišu razinu životnog standarda među kandidatima za EU. U usporedbi s, primjerice, Makedonijom, kupovna moć u Hrvatskoj gotovo je dvostruko veća. Štoviše, životni standard u nas veći je čak i u usporedbi s pojedinim članicama EU, kao što su Litva, na nešto manje od 61 posto Unijina prosjeka, Poljska (56 posto) i Latvija (55 posto), te Rumunjska (45 posto) i Bugarska (39 posto).

Koliko vrijedi euro
Amaliji, međutim, hladna statistika ništa ne znači, iako trenutno ima nešto višu plaću nego prije nekoliko mjeseci. Život je ovdje, ističe, jako skup.

- Za ovaj bih posao u Italiji ili Njemačkoj bila puno bolje plaćena. Tamo bih mogla zaraditi i do 2000 eura - smatra.

Problem je, međutim, što je razina cijena tamo viša od one u Hrvatskoj. Stoga jedan euro u tim zemljama ne vrijedi jednako kao i u Hrvatskoj, jer se ovdje za to ipak može kupiti nešto više. Tamo su, međutim, i plaće više, pa je bolji i životni standard. K tome, EU-statistika uključuje i sivu ekonomiju, koja je u nas raširena.

- Točno je da je životni standard u nas rastao, no to je velikim dijelom posljedica zaduživanja stanovništva i peglanja kartica - ističe Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Njegovo je mišljenje da će podaci eurostatističara za ovu godinu biti puno gori. To je posljedica recesije, koja se kod nas značajnije počela osjećati tek krajem prošle godine.

Život na karticama
- Mi smo gotovo do kraja 2008. funkcionirali kao da recesije nema. No, u prvom ovogodišnjem tromjesečju pali su i potrošnja i kreditna zaduženost stanovništva, što znači da smo sve do kraja 2008. potrošnju financirali karticama i kreditima - zaključuje Bakula.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

20.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk