Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2025

Hrvatska eko-proizvodnja gubi dah – kupci nepovjerljivi, sektorska politika nepoticajna

Izvor: financije.hr · Autor: Igor Ilić  

Hrvatska eko-proizvodnja gubi dah – kupci nepovjerljivi, sektorska politika nepoticajna

Nedavno je Ekonomski institut Zagreb objavio analizu iz koje je razvidno kako Hrvatska nije uspješna zemlja kad je riječ o ekološkoj proizvodnji hrane.

Primjerice, u razdoblju između 2018. i 2023. ekološka je proizvodnja voća smanjena gotovo tri puta, a kod proizvodnje svježeg povrća učinak je tek 0,2 kilograma po stanovniku godišnje što Hrvatsku smješta pri samo dno ljestvice Europske unije (EU).

O tome što su glavni problemi i kako bi ih se moglo razriješiti razgovarali smo s koordinatorom za vanjsku suradnju Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP) Zlatkom Dudašem te predsjednikom udruge Istarski eko proizvod Dorianom Siljanom.

“Potreba za što većom zaradom i efikasnošću proizvodnje poljoprivrednike stimulira na primjenu što efikasnijih sredstava u pogledu gnojidbe i zaštite bilja. Intenzivnom i dugotrajnom primjenom gnojiva i pesticida dolazi do kontaminacije tla i biljaka spojevima štetnim za ljudski i životinjski organizam. Jedini način proizvodnje zdrave i nekontaminirane hrane je ekološki način proizvodnje koji podrazumijeva integralni način zaštite bilja uz upotrebu organskih ekološki prihvatljivih gnojiva i pripravaka za zaštitu bilja od bolesti te primjenu mehanizacije u uništavanja korova”, navode iz HSEP-a.

Akcijski plan Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predviđa povećanje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj na 14 posto poljoprivrednih površina do 2030. godine.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, udio poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom je u 2022. bio 11,02 posto. Godinu kasnije je blago pao na 10,99 posto, a onda je u 2024. povećan na 11,34 posto.

Prema brojci ukupne poljoprivredne površine za koju je tražena potpora u ekološkoj proizvodnji, a to se odnosi na 124,7 tisuća hektara, udio bi trebao blago narasti na 11,42 posto u ovoj godini.

Ti podaci agencije se razlikuju od službenih podataka nadležnog ministarstva koji kažu da je udio 9,01 posto.

“Zašto se podaci ne podudaraju, ne možemo utvrditi. No, unatoč tome trend rasta ekološke proizvodnje, kao što je vidljivo iz podataka, oscilira i nema pokazatelja koji bi upućivali na realizaciju plana od 14 posto do 2030. godine. Važno je napomenuti da je prijedlog Europske komisije bio da se udio ekološke proizvodnje poveća do 2030. godine, na 25 posto”, kazao je Dudaš.

Kako ističe, ekološka proizvodnja zahtjevnija je od konvencionalnog načina proizvodnje što rezultira većim troškovima i većom količinom rada te prinosima manjim u prosjeku za 30 posto.

“Činjenica je da su ekološki proizvodi na tržištu često u rangu cijena proizvoda iz konvencionalnog uzgoja, pa su potpore u ekološkoj proizvodnji presudne za održavanje i povećanje udjela ekološke proizvodnje. Posebice teška situacije je u povrtlarskoj proizvodnji gdje potpore čine tri posto prihoda poljoprivrednog gospodarstva, a udio ukupnih površina u ekološkom uzgoju na kojima se proizvodi povrće iznosi svega četiri posto. Ovo ukazuje na to da potpore u ekološkoj proizvodnji za održivo gospodarenje i povećanje ukupne proizvodnje nisu dovoljne. Isto tako, sustav mora prepoznati one korisnike potpora koji formalno zadovoljavaju uvjete, ali ne primjenjuju adekvatnu tehnološku i agrotehničku razinu i cilj im je jedino realizacija potpora u poljoprivredi. To najčešće nisu mali proizvođači pa je šteta samim time veća i potpore za ozbiljne proizvođače su manje”, ističe predstavnik HSEP-a.

Otežavajuće je za male proizvođače što ih propisi ne prepoznaju, pa često moraju zadovoljiti sanitarne, građevinske i porezne uvjete poput velikih proizvodnih sustava što zahtjeva preveliku količinu dokumentacije, projekata, elaborata i financijskih sredstava.

“Administriranje i česte promjene zakonske regulative koja uvjetuje provođenje i praćenje poljoprivredne proizvodnje je postao značajan problem. Količina podataka i uvjeta koja je potrebna za nesmetanu realizaciju i zakonski ispravnu poljoprivrednu proizvodnju prosječnom poljoprivredniku je teško razumljiva i u nemogućnosti su redovito i točno izvršavati tražene radnje i davati tražene podatke. Rezultat toga je često financijsko sankcioniranje onih koji te uvjete ne mogu zadovoljiti”, upozorava Dudaš.

U Hrvatskoj se po veličini površina najveći dio ekološke proizvodnje ili 40,56 posto odnosi na krške pašnjake, a onda slijedi krmno bilje s 12,09 posto te voće s udjelom od 10,22 posto.

Kod žitarica je to 9,7 posto, a kod povrća tek 0,78 posto. Na ljekovito bilje, primjerice, otpada 3,45 posto površina, a na masline 1,8 posto.

Dakle, vidljivo je da ekološka proizvodnja voća i povrća zauzima tek 11 posto ekološke proizvodnje, a na krške pašnjake, krmno bilje i pašnjake otpada čak 66,97 posto.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk