Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2014

Hrvatska iskoristila tek 45 posto novca iz fondova Europske unije

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Hrvatska iskoristila tek 45 posto novca iz fondova Europske unije

Do prvog prosinca 2014. godine Hrvatska je iz fondova Europske unije za razdoblje 2007.-2013. od raspoloživih 1,45 milijardi eura apsorbirala tek oko 45 posto dodijeljenoga iznosa, dok su Litva i Estonija povukle više od 90 posto odobrenih sredstava, Poljska 82, a Slovenija 76 posto.

Iz zajedničke blagajne u Bruxellesu Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2020. može dobiti više od osam milijardi eura, naravno ukoliko uspije ponuditi kvalitetne projekte. Niska iskorištenost izdašne europske financijske omotnice u proteklim godinama nije iznenađenje za Ružicu Gelo, direktoricu Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ocjenjujući efekte ostvarene tijekom prvih godinu i pol članstva RH u Uniji Gelo ističe - "Iako političari iz vladajuće garniture navode kako su do sada povučeni milijuni eura pravi učinak europskih fondova na hrvatsko gospodarstvo bit će mjerljiv za sedam godina, što u našem slučaju znači tek tamo 2019.

Gelo
Hrvatskoj su fondovi EU u uvjetima krize jedini izvor za javna ulaganja.

"Zbog toga, kaže Gelo, možda i nije baš uputno danas uspoređivati Hrvatsku i postignuća vezana 12 novijih članica EU. Ipak, upozorava, trenutačna ocjena o pripremljenosti projekata za korištenje sredstava mogla bi i morala biti značajno bolja nego što jest. Upravo iskustva svih zemalja koje su prije Hrvatske ušle u Uniju, podsjeća, svjedoče o golemoj važnosti europskih fondova za javne investicije, ali upozoravaju i na činjenicu da presudnu ulogu u povlačenju tih sredstava imaju kvalitetne nacionalne politike koje su temelj za kreiranje i pripremu investicijskih projekata. Fondovi EU, pokazalo se u proteklim godinama, bili su spasonosno rješenje za sve zemlje središnje i istočne Europe premda je u svim tim državama u prvim godinama nakon njihovog pristupanja u članstvo EU došlo do pada ključnih parametara u gospodarstvu."Što je država siromašnija, to su joj europski fondovi važniji u javnim investicijama. U uvjetima krize kao što je sada u Hrvatskoj, ti su fondovi jedini izvor za javna ulaganja," ističe direktorica Komorina Centra za EU.

Hrvatska godišnje do 2020. može dobiti više od milijardu eura što je svrstava u središnju poziciju rang liste ostalih članica. Stoga je trenutačno najvažnije definirati kvalitetne projekte, neovisno jesu li u pitanju alokacije u segmentu zaštite okoliša, voda, obnove željeznice i slično.Zadovoljna je inicijativom koju svjedoči poduzetnički sektor, projekti su u visokoj fazi pripremljenosti što najavljuje kako će vjerojatno optimalno iskoristiti moguća sredstva iz EU fondova. Kako bi se što bolje iskoristio potencijal fondova EU koji mogu pokrenuti investicije i poslovne aktivnosti Hrvatska gospodarska komora, najavljuje Gelo, priprema brojne nove usluge za poduzetnike. Članstvu na raspolaganju je i Zajednica poslovnih savjetnika s bazom podataka njihovih EU projekata, uz besplatne savjete i ocjene projekata koji će aplicirati za novac iz fondova EU.


Komentari članka

Vezani članci

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke