Hrvatska na Mediteranu najovisnija o turizmu, dalmatinske županije najranjivije

Dobra je vijest to da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom, kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta

Čak i sa smanjenim prihodima od turizma u pandemijskim godinama Hrvatska i dalje ima uvjerljivo najveći udjel turizma u BDP-u u Europskoj uniji. Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija najranjivije su jedinice lokalne samouprave na turističku aktivnost s obzirom na broj noćenja po glavi stanovnika, imaju najizraženiju sezonalnost turizma i strukturu smještaja s najvećim udjelom privatnog, dok je najmanje ranjiva Istarska županija, pokazuje to studija Ekonomskog instituta Zagreb.

Institut je proveo prvu sveobuhvatnu studiju Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost, koja otkriva zanimljive trendove izloženosti hrvatskoga gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su Nebojša Stojčić i Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.

Ovisnost turizma i BDP-a
Turizam je najznačajniji hrvatski ekonomski sektor. U 2019. godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno je generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istodobno, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama i dalje su bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

Studija Ekonomskog instituta Zagreb čiji su potpuni rezultati dostupni na Uplift.hr/Indeksu, analizirala je stanje od 2012. do 2021. godine. Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u posljednjih desetak godina, dok priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije, a na kontinentu Karlovačka i Varaždinska županija.

Jednako tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-dalmatinska županija, koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.

U usporedbi s konkurencijom jača potražnja za Hrvatskom
U odnosu na 2012. godinu broj postelja po stanovniku povećao se za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istodobno, broj turističkih noćenja u razdoblju od 2012. do 2019. povećan je za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

"Dobra vijest je i to da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatsku prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje", rekla je na predstavljanju rezultata studije Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb.

"Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače te bi daljnji razvoj turizma trebao ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednosti turističke ponude. U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara, trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja", istaknuo je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta.

Implementacija digitalnih tehnologija za održiviji turizam
Kako bi se gradio održivi turizam, potrebna je i edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru. Upravo je ulaganje u znanje kao jedino dugoročno isplativo ulaganje u razvoj prepoznao Mastercard, koji je u srpnju prošle godine pokrenuo projekt Uplift, koji mikro, malim i srednjim poduzetnicima, s fokusom na one u turizmu, pruža ono potrebno za tehnološki i tržišni razvitak (inspiraciju, edukaciju, informacije i pristup financijama, networking, mentoriranje i promociju).

Cilj je projekta stvaranje snažnijih poduzetnika koji su digitaliziraniji i otporniji na disrupcije na tržištu i promjene u društvu, odnosno poduzetnika koji u sklopu obrazovanja dobivaju alate za postizanje konkurentnosti u digitalno doba.

Upliftu se u drugoj sezoni kao partner projekta priključila Hrvatska gospodarska komora kao krovna kuća hrvatskog poduzetništva, čiji su dio članica upravo mali i srednji poduzetnici.

"Važno je da kao partner u ovome hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovu poslovanju na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini. Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj", poručila je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.

U sklopu projekta pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP-u u suradnji s Algebrom. Maja Brkljačič iz Algebre iznijela je rezultate prve akademije, koju je pohađalo 40-ak polaznika poduzetnika iz cijele Hrvatske, a pokazali su veliku kreativnost i želju za učenjem, u prvom redu novih digitalnih pristupa turističkom poslovanju.