Hrvatska pošta na prodaji trgovačke robe zarađuje kao Zara

Tko god se ismijava s tim što se u poslovnicama Hrvatske pošte prodaje bogat asortiman robe široke potrošnje, od knjiga i igračaka do glačala i miksera, neka samo pogleda Poštino izvješće o poslovanju u prvih pola godine. Prihodi od maloprodaje Pošti su u šest mjeseci donijeli lijepih 48,2 milijuna kuna, 15-ak posto više nego u istome lanjskom razdoblju. Ako se trend takva rasta nastavi, do kraja godine HP će na maloprodaji okrenuti stotinjak milijuna kuna, a po tome bi već ušao na listu stotinu najvećih hrvatskih trgovaca na malo. Da stvar bude zanimljivija, Pošta je na prodaji trgovačke robe u prvih pola godine zaradila 11,8 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini jednako, recimo, lanjskoj zaradi Zare u Hrvatskoj. Pa vi ismijavajte i dalje!

Ukupno je Hrvatska pošta (tag), kojoj je na čelu Ivan Čulo, u prvom polugodištu imala neto dobit od skromnih 67 tisuća kuna, što dodatno govori u korist orijentacije da se prihodi i zarada ‘podebljavaju’ prodajom trgovačke robe. Ukupan joj je prihod u tom razdoblju bio 811,2 milijuna kuna, što je 3,3 posto više nego u istome lanjskom razdoblju, pri čemu je, naravno, veći dio prihoda (537,2 milijuna kuna) ostvaren na prodaji poštanskih usluga. Čisti poštanski prihodi, štoviše, bili su 16 milijuna kuna veći nego što je planirano, što je, kaže se u obrazloženju, ‘rezultat veće količine pošiljaka kod pojedinih kupaca’. S druge pak strane, smanjena realizacija za najveće kupce utjecala je na neostvarenje planiranih prihoda od pošiljki hpekspresa, na kojima je u prvom polugodištu ostvareno 52,5 milijuna kuna.

Na ostalim uslugama (ne računajući prodaju robe) Pošta je u prvih šest mjeseci uprihodila 180 milijuna kuna, od čega se na financijske usluge odnosilo 130 milijuna. Zacijelo je tu kategoriju prihoda Upravi Pošte najteže planirati jer su neke stavke prilično premašile plan, a neke isto tako prilično podbacile. Neugodno je iznenađenje svakako digitalna televizija (evotv), koja je Pošti donijela 23,4 milijuna kuna, odnosno 10-ak posto manje od planiranoga. Naprotiv, prihodi od brzojavnih usluga (3,6 milijuna kuna) donijeli su 25 posto više nego što se očekivalo. Ako vas zanima odakle tako velik prihod od brzojava, skoknite do prve pošte i pošaljite jedan prigodni. Odgovor ćete naći na posve neočekivano visokom računu.