Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Srp 2012

Hrvatska postala slijepa ulica na plinskoj karti Europe

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Marko Biočina/VLM  

Hrvatska postala slijepa ulica na plinskoj karti Europe

Nakon projekata Južni tok i Nabucco propala je još jedna prilika da kroz Hrvatsku prolazi neki od velikih regionalnih plinovoda. Kako je priopćeno prošlog tjedna, konzorcij velikih svjetskih naftnih kompanija na čelu s britanskim BP-om odlučio je da se plin iz njihova divovskog kaspijskog nalazišta Shah Deniz u Europu neće transportirati Jugoistočnim europskim plinovodom (SEEP).

Radilo se o projektu koji je promovirao upravo BP, a temeljio se na ideji da se azerbejdžanski plin u Europu transportira koristeći što je moguće više postojeće infrastrukture, kako bi se izbjegli veliki troškovi gradnje novog plinovoda. Takav projekt bio je velika prilika za Hrvatsku, s obzirom na plinovode velikih kapaciteta koji su sagrađeni proteklih godina, a u velikoj su mjeri neiskorišteni. Ipak, birajući između SEEP-a i Nabucca, u konzorciju su se odlučili za potonji, a kako ruta tog plinovoda sigurno neće prolaziti hrvatskim teritorijem, izvjesno je da je Hrvatska još jednom ostala bez mogućnosti da ostvari potencijalno milijunske prihoda od transfernih naknada za plin. Dapače, unatoč čestim bombastičnim izjavama hrvatskih političara o geografskoj lokaciji kao jednom od najvećih resursa Hrvatske, od pet projekata velikih plinovoda koji bi trebali prolaziti kroz jugoistočnu Europu, planirana ruta ni jednog od njih ne prolazi kroz Hrvatsku. Ta činjenica izravan je dokaz katastrofalne vanjske politike hrvatskih vlada tijekom proteklih desetak godina. U tom razdoblju Hrvatska je u više navrata imala priliku osigurati prolazak regionalnih plinovoda kroz Hrvatsku. Oba velika projekta, ruski Južni tok i Nabucco koji je imao podršku EU i SAD-a, u svojim su idejnim rješenjima prolazila kroz Hrvatsku. Ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom svog boravka na energetskom summitu u Zagrebu 2007. godine Hrvatskoj je prvoj u regiji ponudio sudjelovanje u Južnom toku, no Vlada tadašnjeg premijera Sanadera godinu dana nije ni odgovorila na rusku ponudu. U međuvremenu Rusi su sklopili dogovor sa Srbijom, Slovenijom i Mađarskom, a Hrvatska je tek na kraju, u mandatu Jadranke Kosor, sklopila dogovor o spajanju na Južni tok, no mimo glavne rute, pa i bez prihoda od transfera plina. Iako neki stručnjaci vjeruju da glavna ruta Južnog toka za Hrvatsku još nije izgubljena, to se čini malo vjerojatnim. Naime, može se pretpostaviti da će plinovod prolaziti kroz Banatski dvor u Srbiji gdje ruski Gazprom gradi veliko skladište plina, a logična ruta nakon toga ide prema Mađarskoj te onda u Sloveniju i Austriju. Slično vrijedi i za Nabucco, koji se također nekoć nudio Hrvatskoj, a najbliže će joj doći prolazeći kroz Mađarsku. U hrvatskoj državnoj plinskoj kompaniji Plinacro pokušali su situaciju spasiti sklapajući ugovor o strateškom partnerstvu s Transjadranskim plinovodom (TAP). Riječ je o projektu spajanja Grčke i Albanije s jugom Italije podmorskim plinovodom, a ideja Plinacra je da se iz Albanije taj plinovod grana prema sjeveru te preko Crne Gore spoji na hrvatski sustav.

Projekt se zove Jadransko-jonski plinovod, no i sama šansa da će se realizirati izravno ovisi o tome hoće li se realizirati TAP, koji pak također ovisi o plinu iz Azerbajdžana. Odluče li u konzorciju Shah Deniz da svoj plin prvenstveno žele prodavati na tržištu srednje Europe, a ne u Italiji, TAP, pa s njim i posljednja šansa da bilo koji regionalni plinovod prolazi kroz Hrvatsku, propast će. Konačna odluka očekuje se sredinom sljedeće godine.


Komentari članka

Vezani članci

Poljska dominira, a u Hrvatskoj velik pad investicija u startupove

02.03.2026.

Iako u Istočnoj Europi živi trećina europske populacije, ona i dalje privlači tek 5,5 posto ukupnog europskog rizičnog kapitala

Slovenija ima drastično drugačiji pristup turizmu od Hrvatske. I ide joj odlično

01.09.2025.

SLOVENSKI turizam već neko vrijeme bilježi stabilan uzlazni trend. Naš sjeverni susjed, smješten između Alpa i Jadranskog mora, kontinuirano ostvaruje rast broja dolazaka i noćenja turista te se sve češće spominje kao jedna od poželjnijih turističkih dest

Prva slovenska kompanija koja vrijedi pet milijardi eura

06.02.2025.

Tržišna vrijednost Krke u ponedjeljak je premašila pet milijardi eura, što dosad nije dosegla nijedna slovenska tvrtka. Krka je svakako među prvima na “radaru” onima koji izlaze na Ljubljansku burzu. Ove godine osjetno je veći interes domaćih investitora

Vlasnik Violete: Gradimo novu tvornicu i širimo proizvodnju u Lasti

30.01.2025.

VLASNIK kompanije Violeta iz Gruda Petar Ćorluka najavio je izgradnju nove tvornice higijenskih proizvoda te proširenje proizvodnje i modernizaciju pogona tvornice keksa Lasta iz Čapljine u što će biti uloženo 10 milijuna eura, prenosi Forbes BiH.

Kreće projekt gradnje novog plinovoda vrijedan 35 milijuna eura

15.01.2025.

Objavom međunarodnog natječaja vrijednog 35 milijuna eura u oglasniku javne nabave Plinacro je započeo jedan od svojih najvažnijih energetskih projekata – izgradnju magistralnog plinovoda Kozarac-Sisak. Plinovod, duljine oko 21 kilometar, protezat će se k

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk