Hrvatska treća zemlja svijeta po poreznom opterećenju

Neusklađenost hrvatskih poreza s zemljama EU i razvijenijim zemljama svijeta vidljiva je i iz posljednje studije KPMG, međunarodne tvrtke za reviziju, porezne i savjetodavne usluge. U toj se studiji našpominje da su stope poreza na osobne prihode su samo jedan od indikatora koliko poreza na prihod pojedinac stvarno plati.

„Naše proširene analize dodatno naglašavaju potrebu da se uzmu u obzir i drugi porezi, te učinci poreznih odbitaka. Zanimljivo, razlike između najvećih poreznih stopa i ukupnog efektivnog poreza te socijalnih davanja pokazuju da nijedna od dvije zemlje s najvećim stopama poreza na prihod (Aruba i Švedska) nisu u top pet na ljestvici zemalja kada se koristi 100.000 ili 300.000 dolara prihoda kao baza za usporedbu“, navode autori analize KPMG. Od 40 država s najvišim poreznim opterećnjem za osobe s prihodom od 100.000 američkih dolara godišnje Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu dok su, na primjer, Sjedinjene Američke Države su tek 55. na listi. U Hrvatskoj se ne primjenjuje opći ili tzv. sintetički porez na imovinu. Porezi na imovinu, u užem smislu riječi, koji se ubru u Republici Hrvatskoj jesu porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila te porez na kuće za odmor. Porez na cestovna motorna vozila i na plovila je županijski porez dok je porez na kuće za odmor porez koji ubiru općine ili gradovi. Porezni obveznik poreza na kuće za odmor svaki je vlasnik kuće za odmor, bilo pravna ili fizička osoba.

Porez se plaća na kuće za domor, a to su svaka zgrada ili dio zgrade ili stan kojim se koriste povremeno ili sezonski osim gospodarstvenih zgrada koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Porezna je osnovica četvorni metar korisne površine. Plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje općina ili grad, u zakonom utvrđenom iznosu od 5 do 15 kuna. Primjeri nekih od članica Eu ukazuju u kojem smjeru je moguća nužna reforma poreznog sustava Hrvatske.

Njemačka
U Njemačkoj nema poreza na neto bogatstvo (engl. net worth tax). Kada je riječ o porezu na imovinu prvenstveno se ima na umu porez na nekretnine. Porez na imovinu je godišnji i lokalni porez na nekretnine, bez obzira drži li se imovina kao privatna ili poslovna imovina. Porez se razrezuje na fiskalnu vrijednost po osnovnoj (federalnoj) stopi u visini od 0,35 posto. Dobiveni se iznos multiplicira općinskim koeficijentom u rasponu od 280 do 810 posto pa je stvarna stopa od 0,98 posto do 2,84 posto dok je prosječna porezna stopa 1,9 posto. Plaćeni porez na imovinu trgovačka društva porezni obveznici mogu odbiti od poreza na dobit. Za fizičke osobe je plaćeni porez na imovinu odbitak kod izračuna poreza na dohodak ukoliko je imovina korištena u svrhu poslovanja ili predstavlja izvor dohotka, npr. prihod od najamnine.

Italija
U Italiji nema neto poreza na bogatstvo. Lokalni porez na imovinu je porez na nekretnine koji se nameće kod posjedovanja nepokretne imovine – zgrada, građevinskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, koja se nalazi u Italiji. Poreznu osnovicu čini pripisani, pretpostavljeni prihod utvrđen u registru nepokretne imovine, koji se multiplicira utvrđenim koeficijentom (100 za stambenu imovinu te 50 za poslovnu imovinu, uz neka izuzeća). Porezne stope se kreću od 0,4 posto do 0,7 posto, zavisno o lokalnoj jedinici. Kada je riječ o trgovačkim društvima obveznicima poreza na imovinu, plaćeni porez se ne može odbiti kod izračuna poreza na dobit, a jednako je i kod fizičkih osoba i plaćanja poreza na dohodak.

Nizozemska
U Nizozemskoj nema neto poreza na bogatstvo. Porez na neto bogatstvo fizičkih osoba ukinut je 2001. godine uslijed uvođenja novog sustava oporezivanja dohotka od štednje i ulaganja. Porez na imovinu lokalni je godišnji porez, a porezni obveznici su vlasnici nepokretne imovine. Porezna osnovica utvrđuje se javnom procjenom, a porezne stope utvrđuju lokalne vlasti, pri čemu je dopušteno razlikovati poslovnu od osobne imovine. Plaćeni porez priznaje se kao odbitak trgovačkim društvima kod izračuna poreza na dobit dok fizičke osobve mogu koristiti odbitak samo ako se imovina koristi komercijalno.

Slovenija
U Sloveniji nema neto poreza na bogatstvo. Također nema niti općeg poreza na imovinu. U primjeni je pored na nekretnine i tzv. Kompenzacijska naknada (engl. compensation duty) koja se plaća na zemljišne parcele i dijelove zgrada. Obveznici su vlasnici i korisnici nekretnina, fizičke i pravne osobe, dok visinu takvih „poreznih“ stopa utvrđuju općine. Porez na nekretnine plaća se na zgrade, a poreznu osnovicu čini vrijednost imovine o čemu ovisi visina porezne stope koja se kreće od 0,10 posto do 1 posto. Ukoliko se imovina koristi u poslovne ili rekreacijske svrhe stopa je viša, te iznosi do 1.5 posto no tada je plaćeni porez odbitak kod izračuna poreza na dobit. Kada fizičke osobe plaćaju navedeni porez na imovinu, kao vlasnici nekretnina porezna osnovica utvrđena je zakonom na način da je, kod stambenih prostora prvih 160 m2 površine izuzeto od oporezivanja ukoliko vlasnik ili članovi njegove obitelji žive u tom prostoru. Porezne stope su kod oporezivanja nekretnina fizičkih osoba progresivne, od 0,1 do 1,5 % vrijednosti, pri čemu je progresija dvostruka jer ovisi oi vrsti prostora te njegovoj vrijednosti.Od kolovoza 2011. godine uveden je novi, porez na imovinu banaka. Porez se primjenjuje na slovenske, rezidentne banke te podružnice nerezidentnih banaka smještene u Sloveniji. Porezna je osnovica ukupna vrijednost aktive banke, a izračunava se kao prosjek stanja bilance zadnjeg dana svakog mjeseca u kalendarskoj godini. Porezna stopa je 0,1 posto. Predviđeno je nekoliko izuzetaka od primjene ovog poreza što se odnosi na npr., na kredite odobrene nefinancijskim poduzetnicima te poduzetnicima pojedincima.