Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2025

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

Izvor: · Autor: Gordana Gelenčer  

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

Iduće se godine, prema nacrtu proračuna skrojenoga za novi Europski semestar, očekuje da će inflacija pasti na oko 2,8 posto (s rastom BDP-a od 2,7 i proračunskim manjkom od 2,9 posto). Planiranih 2,8 posto znatno je manje od očekivane ovogodišnje inflacije od 4,2 posto, ali to je ne baš mrvicu više od očekivanih 3,7 posto. Za usporedbu, prosjek će se Unije vrtjeti oko ciljanih dva posto, iduće godine i ispod te razine. Istodobno će stopa ovogodišnjega hrvatskog rasta biti oko tri posto, a lani je to bilo znatno viših 3,9 posto.

Doduše, stopa rasta Unije ove bi godine mogla iznositi mršavih 1,2 posto, iduće tek oko jedan posto, ako takvo što nazivamo rastom. Pa, koliko rasta, toliko inflacije. Ili obrnuto. U svakom se slučaju rame uz rame s Rumunjskom i Estonijom borimo s neugasivom inflacijom. Je li naša sreća ili ne u tome što je u Rumunjskoj u rujnu stršala čak 8,5 posto, u Estoniji 5,3 (a u Hrvatskoj i Slovačkoj 'samo' 4,6 posto), još ne znamo. Ne znamo, među ostalim, ni zato što nikada s neke institucijske razine nismo dobili analizu dubinskih uzroka inflacije (popis po kategorijama cijena nije analiza). Stoga je uvijek prvo pitanje: Što je Vlada trebala/morala/propustila učiniti?

Ekonomski i financijski analitičar Neven Vidaković kaže da je primarno trebala koordinirati svoje djelovanje s HNB-om. – Trebala je maknuti ograničenja cijena, uvesti veći progresivni porez, posebno na dobit veću od 50 milijuna eura, povećati neoporezivi dio prihoda. HNB bi morao znatno pooštriti kreditiranje građanima. To su samo neke od mjera, ima ih još mnogo. No bit je problema izostanak koordinacijske politike, pa imamo paradoks da se Vlada bori protiv inflacije, a HNB odbija raditi svoj posao. Stoga je najprije potrebno dovesti HNB za stol radi kreiranja koordinacije mjera fiskalne i monetarne politike. Nakon toga se mogu kreirati ekonomske mjere – poručuje Vidaković, dodajući da je bilo podosta zemalja s bolje ciljanim politikama, recimo Švicarska, koja praktički nije imala inflaciju.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Prijavi se


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk