Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2017

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Izvor: agrobiz.vecernji.hr · Autor: Miroslav Kuskunović  

Hrvatska uvozi voća i povrća za 300 milijuna eura, a ima potencijala za rast proizvodnje

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Hrvatski sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje, a trendovi potrošnje u EU su stabilni, dok domaće tržište s domaćom potrošnjom i turizmom ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Domaća potrošnja je i dalje najznačajniji pokretač za ovaj sektor. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina), naglašeno je na forumu „Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Hrvatskoj“.

Forum je organiziran kao dio inicijative koju su pokrenuli EBRD i FAO, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, s ciljem da se detektiraju problemi i pronađu rješenja kako bi se pokrenuli pozitivni trendovi. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković, Hrvatska proizvodi 157.000 tona povrće i 130.000 tona voća, no to je još uvijek nedovoljno iako su potencijalni za povećanje proizvodnje ogromni.

Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica i dr., istaknula je Katja Logatcheva sa sveučilišta u Wageningenu, koja je jedna od koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9.618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2.192 ha.

Čak 70 posto proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominantno u području primorske Hrvatske. Prema podacima iz studije čak 72,5 posto hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana, što je više od prosjeka EU (65,5%), dok 3,3 posto prosječnih godišnjih izdataka kućanstva izdvaja za povrće, te 1,9 posto za voće, naglasila je Logatcheva. Dodala je kako podaci iz 2014. pokazuju da Hrvati čak 29,5 posto prihoda troše na hranu u usporedbi s 12,4 posto koliko je prosjek u EU-28.

Analiza je pokazala kako u Hrvatskoj posluje 194 tvrtki specijaliziranih za veleprodaju voća i povrća te da zajedno ostvaruju godišnji promet od 244 milijuna eura, pri čemu 10 posto najvećih drži oko 97 posto ukupnog prometa u veleprodaji.

EU aktivno podupire sektor voća i povrća kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i organizaciju tržišta te je postavila četiri važna cilja i to da sektor mora biti konkurentniji i tržišno orijentiran, da je potrebno osigurati da dolazi do manjih udara na farme povezane s krizama u prihodima proizvođača, te kako je potrebno poticati veću potrošnju, kaže neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Kada je riječ o izvozu najznačajnija potencijal za izvoz imaju susjedna tržišta, a treba poduzeti sve u pripremi mogućnosti ponovnog vraćanja na tržište Rusije, istaknula je.

Na forumu je zaključeno kako je za povećanje konkurentnosti proizvodnje potrebno osigurati veće poljoprivredne posjede jer su sada premali, te osigurati jeftina kreditna sredstava za kupnju zemljišta. Situacija u maloprodaji ukazuje na visoku konkurenciju i za očekivati je smanjenje marži, pa proizvođači ne mogu očekivati da će moći dobiti više cijene na račun veleprodajnih ili maloprodajnih marži.

Uz to prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije, zaključeno je.

Tržište voća i povrća u Hrvatskoj

Izvor: EUROSTAT, DZS, HGK, FAO

155 milijuna eura vrijednost proizvodnje svježeg voća i povrća u RH (osim krumpira, grožđa i maslina) u 2015.

9.618 ha površine pod povrćem

29.452 ha voće (isključujući grožđe, masline)

2.192 ha agrumi

70% proizvodnje povrća u kontinentalnoj Hrvatskoj

72,5% hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana To je više od prosjeka EU (65,5%) ili primjerice Nizozemska (54%)

3,3 posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za povrće

1,9% posto ukupnog prosječnog godišnjeg izdatka kućanstava izdvaja se za voće

29,5 posto prihoda hrvatski potrošači troše na hranu u usporedbi s 12,4% u EU-28 u 2014. godini.

RAJČICA:

33.000 tona ukupna proizvodnja

83 posto samodostatnost

12.000 tona uvoz

6.000 tona izvoz

65 tona po ha proizvodnja

KUPUS

1.150 ha površine

36.000 tona proizvodnja

24 tone prinos po ha

91 posto samodostatnost

80% proizvodnje u kontinentalnoj Hrvatskoj

BIJELI LUK

5.000 tona proizvodnja

77% samodostatnosti

10 tona prinos po hektaru

JABUKE

70.000 do 90.000 tona proizvodnja

113 posto samodostatnost

27.000 tona izvoz

20.000 tona uvoz

10 do 20 tona prinos po ha

VIŠNJE

7.000 tona proizvodnja

138 posto samostalnosti

3 tone prinos po ha

MANDARINA

44.000 tona proizvodnja

100 ha mandarina

25 tona prinos po ha

7.000 tona uvoz

50-70% mandarina se izveze najviše u susjedne države

219 posto samodostatnost

TVRTKE

194 tvrtke specijalizirane za veleprodaju voća i povrća u 2015. godini u Hrvatskoj

zajedno su ostvarile promet od 244 milijuna eura

10% najvećih tvrtki ima oko 97% ukupnog prometa u veleprodaji voća i povrća


Komentari članka

Vezani članci

Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu

13.07.2026.

Nakon devet godina pauze, u Soljanima su ponovno održani Dani polja lubenica, manifestacija koja je okupila proizvođače, stručnjake, predstavnike institucija i sve zaljubljenike u poljoprivredu. Cilj događaja bio je razmjena iskustava, predstavljanje suvr

Domaće lubenice na policama: Neretvani očekuju dobru sezonu

02.07.2026.

Na oko 300 hektara u dolini Neretve počela je berba lubenica i dinja. Proizvođači očekuju između 15 i 20 tisuća tona kvalitetnih plodova, a domaće lubenice stižu na police hrvatskih trgovina.

Od Poljske do Soljana: Borovnice osvojile kupce pa mlada obitelj planira veliko proširenje nasada

17.06.2026.

Na OPG-u Suzane Oroz posađeno je 1.300 sadnica borovnica. Voće zasad prodaju isključivo na kućnom pragu, a upravo se takav način prodaje pokazao kao pun pogodak.

Sve domaće: Podravka više ne uvozi grašak, ciklu, rajčicu i papriku

16.06.2026.

Na Podravkinim poljima u Koprivnici i okolici traje intenzivna berba graška. Berba je počela još 1. lipnja i trebala bi završitit do kraja ovog tjedna ako vremenski uvjeti budu povoljni, a iz Podravke su priopćili kako se ubrani grašak odmah prerađuje u T

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk