Hrvatske koke dobivaju »kutak za intimu«

Više od 25 milijuna kuna uložit će nekolicina uzgajivača peradi i proizvođača jaja u izgradnju i opremanje svojih pogona kako bi ih prilagodili standardima Europske unije te kako bi kokošima nesilicama osigurali uvjete života kakve propisuju europska pravila. Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, na prvom natječaju za sredstva iz europskog fonda IPARD prihvaćena su četiri projekta koja uključuju opremanje objekata u kojima se drže kokoši nesilice te izgradnju ili rekonstrukciju objekata za držanje peradi.

Među prihvaćenim projektima nalazi se i onaj tvrtke »Gala« iz Bjelovara koja se bavi proizvodnjom jaja i drži 196 tisuća kokoši nesilica. »Gala« je među objektima koji su dužni do ulaska Hrvatske u Europsku uniju osigurati kokama europske uvjete boravka na farmi. Prema europskoj direktivi, od 2012. godine kokoši nesilice treba uzgajati tako da svaka ima 750 kvadratnih centimetara prostora, dok trenutno u kavezima koje koristi većina proizvođača, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, svaka kokoš ima po 550 kvadratnih centimetara prostora.

Kakve se točno promjene očekuju u praksi, pojasnio nam je direktor tvrtke »Gala« Jakov Ćorić: osim povećanja životnog prostora, kokicama treba osigurati »prečku za sjedenje, posebno gnijezdo tzv. kutak za intimu, stelju za kljucanje i čeprkanje«... Sve te novosti, odnosno tzv. obogaćene kaveze, Hrvatska se nadala uvesti tek početkom 2015. godine, no zahtjev za tako dugim prijelaznim razdobljem Bruxelles nije prihvatio. Tako će svi skučeni kavezi morati nestati najkasnije godinu dana nakon pristupanja Uniji, dok će u zemljama članicama EU-a kokoši dobiti više životnog prostora od 2012. godine. Međutim, neki hrvatski proizvođači, poput »Gale«, namjeravaju se prilagoditi već do jeseni sljedeće godine. Zato su se prijavili na natječaj za dodjelu novca iz IPARD-a.– Zemlje Azije i Amerike nemaju takva pravila za držanje kokoši, ali s obzirom da će Hrvatska postati članica EU-a, mi nismo imali izbora. A kako nismo ni u kakvom sustavu poticaja, ovo nam je bila jedinstvena prilika, pojasnio nam je Ćorić razloge traženja novca iz europskih fondova. Kao mnogi prije njega, i on priznaje da je priprema projekta »vrlo zahtjevna«.

Prema podacima Ministarstva, ulaganje bjelovarske tvrtke vrijedno je 14,6 milijuna kuna. Iznos potpore je 7,3 milijuna, pri čemu tri četvrtine novca, odnosno oko 5,5 milijuna kuna dolazi iz europskog fonda, a ostatak iz hrvatskog proračuna. Na natječaju je prihvaćen i projekt koprivničkog proizvođača konzumnih jaja, tvrtke Samita-Komerc, vrijedan 3,4 milijuna kuna, od čega je 1,4 milijuna kuna iz europske blagajne. Za rekonstrukciju objekata za držanje peradi prijavila su se i dva obiteljska gospodarstva iz Gudinaca, svaki s projektom vrijednim nešto više od 3,5 milijuna kuna.