Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveću razinu sigurnosti i stabilnosti u svojoj povijesti

Fintech preuzima depozite iz klasičnoga bankovnog sustava pa osiguravatelji depozita moraju tražiti nove načine i mogućnosti zaštite takvih depozita. S druge strane, znatno olakšava i pomaže europskim sustavima osiguranja depozita u ispunjavanju svojih obveza

Gubici koje su imali vlasnici depozita nakon nedavne propasti američkog Silicon Valley Banka (SVB) te strah koji su osjetili klijenti švicarske banke Credit Suisse, koja je imala problema s likvidnošću, hrvatski štediše jedva su osjetili. Otkako smo u eurozoni komercijalne banke nikad u povijesti nisu bile stabilnije, uvjeravaju iz Hrvatske udruge banaka, a u Hrvatskoj su depoziti osigurani u visini do 100.000 eura. O stabilnosti domaćega financijskog sustava skrbi se Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD), a osim sigurnih depozita u komercijalnim bankama, u istom iznosu od 100.000 eura osigurani su i oni u fintechu, odnosno digitalnim bankama. Primjerice, Hrvatska agencija za osiguranje depozita nedavno je potpisala memorandum s litavskim sustavom osiguranja depozita kojim je dogovorena suradnja povezana s osiguranjem depozita na Revolutu.

Sigurna lova
Zasad je Revolut Bank UAB jedina digitalna banka koja posluje u Hrvatskoj, odobrenje Hrvatske narodne banke dobila je prošle godine, a plaće na tu banku isplaćuju se od prvoga siječnja 2023. kada je uveden euro. Novost je da se od toga datuma, osim plaće, na različite račune mogu isplatiti i drugi primici u komercijalne banke, ali i na Revolut. Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD) kontinuirano analizira i prati: kretanja i rast depozita, financijske pokazatelje kreditnih institucija te izračunava i uspoređuje pokazatelje stupnja rizičnosti svake kreditne institucije. Prikupljanjem sredstava u Fond osiguranja depozita HAOD osigurava dovoljnu razinu sredstava za slučaj potrebe agencijske intervencije, ako bi neka kreditna institucija propala.

– Svi depoziti u RH sigurni su i osigurani jednako kao i u svim ostalim državama Europske unije. U slučaju propasti bilo koje kreditne institucije u Hrvatskoj, depoziti su osigurani do iznosa od 100.000 eura, a deponenti do svojih sredstava mogu doći u roku od deset dana od eventualnog dana propasti banke. Specifičnost je našeg SOD-a što hrvatski deponenti mogu do svojih sredstava doći i znatno brže zbog postignute visoke razine raspoloživih sredstava Fonda osiguranja depozita – napominje Marija Hrebac, direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita.

Dva aspekta
Kada je riječ o fintechu, dodaje da on utječe na europski sustav osiguranja s najmanje dva aspekta. Prvi je da fintech preuzima depozite iz klasičnoga bankovnog sustava, pa osiguravatelji depozita moraju tražiti nove načine i mogućnosti zaštite takvih depozita. Drugi je da fintech znatno olakšava i pomaže europskim SOD-ovima u izvršenju svojih obveza (pristupanje deponentima i isplate osiguranja depozita) te se može reći da nam je fintech istodobno izazov i saveznik u području zaštite deponenata i osiguranja njihovih depozita.

HRVATSKI BANKOVNI SUSTAV, KAŽU U HRVATSKOJ UDRUZI BANAKA, TRENUTAČNO IMA NAJVEĆU RAZINU SIGURNOSTI I STABILNOSTI U SVOJOJ POVIJESTI

– Prema našim informacijama, nema drugih digitalnih banaka osim Revoluta, a na temu osiguranja depozita podsjetila bih građane RH da smo prije dva tjedna potpisali memorandum o razumijevanju s litavskim sustavom osiguranja depozita kojim smo dogovorili suradnju u osiguranju depozita koje Revolutovim deponentima pruža upravo taj sustav. U skladu s europskom direktivom i litavskim zakonom Revolutovi depoziti osigurani su do iste razine kao i depoziti naših građana u hrvatskim bankama, a jedina je razlika što se njihovo osiguranje financira na teret litavskog fonda, a ne hrvatskoga – objašnjava Hrebac.

Visokoregulirani sustav
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su aktualni događaji u SAD-u i Švicarskoj nastali zbog specifičnih okolnosti i poslovnih modela te drukčije regulacije središnjih banaka u tim državama. Srednje banke u SAD-u koje su se našle u problemima imale su poslovne modele koji su specifični za njihove financijske sustave, a koji su bitno drukčiji u odnosu na poslovne modele banaka u Europskoj uniji, a Credit Suisse je u Švicarskoj imao već niz godina probleme s poslovnim rezultatima. Važno je da se kriza u Švicarskoj i SAD-u smirila nakon brzih i snažnih intervencija regulatora i središnjih banaka te se očekuje da će nastali problemi ostati lokalizirani. U HUB-u ističu da komercijalne banke u Hrvatskoj, kao i u većini drugih država europodručja, imaju klasične i konzervativne poslovne politike te su visokoregulirane. Regulacija je u Hrvatskoj, kao i u cijeloj europskoj bankovnoj uniji stroga pa, uz visok stupanj kapitaliziranosti i likvidnosti, i te činjenice čine hrvatske banke visokolikvidnima i solventnima. Stopa adekvatnosti ukupnoga kapitala potkraj 2022. iznosila je 24,6 posto, što hrvatski bankovni sustav čini jednim od najbolje kapitaliziranih sustava u svijetu (prosjek Europske unije je 18,9 posto), a ujedno je domaći bankovni sustav i jedan od najlikvidnijih na svijetu s likvidnosnom pokrivenošću od 242 posto, što je daleko više od zakonom predviđenih 100 posto. Nakon ulaska Hrvatske u europodručje izvori likvidnosti su se još više proširili i hrvatski kreditni rejting je poboljšan te hrvatski bankovni sustav, ističu u HUB-u, trenutačno ima najveću razinu sigurnosti i stabilnosti u svojoj povijesti, što se očituje i u kontinuirano niskim stopama nenaplativosti kredita.

Štedna banka
Da se problemi američkih banka i Credit Suissea nisu odrazili na hrvatske banke potvrđuju i u Erste banci i Zagrebačkoj banci. Naime, Erste banka u Hrvatskoj nema izloženost prema Credit Suisseu. Također, Erste Group, matična banka Erste banke u Hrvatskoj, ne drži tzv. AT1 obveznice Credit Suissea i općenito nema materijalnu izloženost prema toj banci. Važno je istaknuti da razvoj situacije u SAD-u i Švicarskoj nije imao niti ima materijalni utjecaj na Erste grupu i njezino poslovanje. Kao financijska grupacija koja svoje poslovanje temelji na modelu tzv. štedne banke (savings bank model), Erste grupa fundamentalno se razlikuje od modela poslovanja koje su primjenjivali SVB i Credit Suisse. Također, kad je u pitanju portfelj obveznica, a za razliku od modela koji je primjenjivao SVB, tržišne fluktuacije valuacija već su uključene u sve pokazatelje kamatnog rizika i rizika likvidnosti koje grupacija redovito javno objavljuje.