Hrvatski BDP raste za dva posto 2011.

ZAGREB/BRUXELLES - Hrvatska će u 2010. zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u visini od 0,5 posto, a u 2011. trebao bi uslijediti njegov blagi rast za dva posto, objavila je u srijedu Europska komisija u proljetnim gospodarskim prognozama. Iako je došlo do usporavanja brzine slabljenja hrvatskoga gospodarstva te se čini da je najgori dio recesije za Hrvatsku završio, zasad nema dokaza da je nastupilo razdoblje gospodarskog oporavka te su prognoze hrvatskoga gospodarskog rasta u 2010. i dalje neizvjesne, ističe Europska komisija u svojim prognozama.

Hrvatsko gospodarstvo još nije dosegnulo točku preokreta i u kratkome se roku ne očekuje značajnije jačanje gospodarskih aktivnosti, stoji nadalje u Komisijinom izvješću. Oporavak domaće potražnje, koja je ponajviše pridonijela snažnom padu realnog BDP-a u 2009., još je upitan zbog sporog oporavka povjerenja te i dalje prigušenih očekivanja tržišta. U 2010. nastavit će se osjećati posljedice recesije na tržište rada, odnosno pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti. Slabe mogućnosti zapošljavanja i sporiji rast plaća ograničit će rast raspoloživog dohotka, pa Komisija očekuje blago negativnu stopu rasta osobne potrošnje.

Relativno slaba stopa rasta privatnog sektora i nastavljeno zaduživanje, u kombinaciji s višim kamatnim stopama, vjerojatno će nastaviti kočiti gospodarske aktivnosti, posebice u prvom dijelu godine. Povrh toga, potrebe zaduživanja javnog sektora ograničavaju dostupnost kredita privatnome sektoru, navodi Komisija.

Unatoč popuštanju ograničenja vanjskog financiranja u prošloj godini, uvećana svijest o riziku među potencijalnim ulagačima te goleme obveze vezane uz amortizaciju dugova koje pritišću i privatni i državni sektor vjerojatno će nastaviti ograničavati financiranje novih privatnih ulaganja, smatra Komisija. Ne očekuje se jačanje fiskalne podrške gospodarstvu u kratkome roku. Javna potrošnja i ulaganja vjerojatno se neće ubrzati s obzirom na fiskalna ograničenja i goleme potrebe za refinanciranjem javnog sektora. Dok bi kratkoročno najsnažniji poticaj obnovi hrvatskih gospodarskih aktivnosti mogao pružiti izvoz, koji je i prošle godine pružio djelomično olakšanje u padu ukupnog BDP-a, još nije sigurno u kolikoj će se mjeri vanjsko okruženje, u prvome redu oporavak globalne i europske potražnje, pretočiti u jačanje rasta hrvatskog izvoza, napominje Komisija.

U svojim prognozama EK tako navodi da bi pozitivan doprinos hrvatskom BDP-u u ovoj godini trebao pružiti rast neto izvoza za 0,8 posto, a istodobno se predviđa blagi pad domaće potražnje, u visini od 0,1 posto, te pad zaliha, za 1,2 posto. Tekući račun bilance plaćanja u ovoj bi godini trebao iskazati manjak u visini od 5,5 posto BDP-a, a u 2011. trebao bi blago porasti na 5,9 posto, navodi se u proljetnim prognozama. To je nešto niže od procjena Komisije iznesenih jesenas, kada se očekivao manjak u ovoj i idućoj godini u prosjeku od 7,25 posto. Manjak u hrvatskom proračunu u 2010. trebao bi dosegnuti četiri posto BDP-a, a u 2011. 3,9 posto, predviđaju u EK-u. Udjel bruto duga opće države u BDP-u ove godine iznosit će 42,5 posto BDP-a, a u idućoj godini 44,5 posto. Godišnja stopa inflacije u 2010. prognozira se u visini 1,5 posto, a u 2011. bi trebala dodatno ubrzati na tri posto. Stopa nezaposlenosti trebala bi, pak, porasti u ovoj godini na 11,5 posto, a u 2011. blago pasti na 11 posto, stoji u proljetnim prognozama EK-a.