Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lip 2011

Hrvatski brodari grade brodove u Aziji

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: (Marinko GLAVAN/Novi list  

Hrvatski brodari grade brodove u Aziji

Domaći brodari preuzet će do kraja 2014. godine najmanje 19 novih brodova, koliko ih ukupno imaju ugovoreno s brodogradilištima u Hrvatskoj i diljem svijeta, u vrijednosti od 780 milijuna dolara, po službenim podacima udruge brodara Mare nostrum. Nemala je to svota, posebice u razmjerima domaćega gospodarstva, no u oči bode podatak da će više od polovice tog iznosa otići u blagajne stranih brodogradilišta, dok istodobno većina domaćih škverova muku muči s ugovaranjem novih poslova. Pogleda li se unatrag, omjer je tek nešto povoljniji za hrvatska brodogradilišta. U 2010. godini brodarima je isporučeno trinaest brodova, ukupne vrijednosti blizu 400 milijuna dolara, ali je od tog kolača svega oko 150 milijuna pripalo domaćim škverovima. Kad se tome doda razlika u cijeni naručenih brodova, ispada da će domaći brodari u razdoblju od samo četiri godine stranim, mahom dalekoistočnim brodogradilištima platiti gotovo 700 milijuna dolara za nove brodove.

Uzroka takvom nesrazmjeru narudžbi u domaćim i stranim škverovima ima više, ističe predsjednik udruge Mare nostrum Mato Botica, no glavni je - cijena. - Naši brodari većinu novogradnji naručuju na Dalekom istoku, gdje, ovisno o tipu i veličini broda, cijena po brodu može biti za deset, čak i dvadeset milijuna dolara niža nego u hrvatskim brodogradilištima. Na žalost, domaća brodogradnja ne može konkurirati takvoj ponudi. Brodari su spremni graditi u Hrvatskoj, ali pod uvjetom da je cijena barem približna dalekoistočnoj. Novi problem kod poslovanja s domaćim brodogradilištima su i garancije, koje država brodogradilištima više ne izdaje, a poslovne banke nisu sklone davati garancije za brodogradnju. Sigurno je da bi zbog kvalitete brodari naručivali više novih brodova u Hrvatskoj, ali uz toliku razliku u cijeni i probleme s garancijama teško je očekivati da će se odnos brodova naručenih kod kuće i u inozemstvu uskoro promijeniti u korist hrvatskih škverova, zaključuje Botica. Vodeći hrvatski brodar po broju ugovorenih novogradnji do 2014. godine, po Mare nostrumu, jest Atlantska plovidba iz Dubrovnika, s čak sedam brodova, od kojih niti jedan neće biti izgrađen na hrvatskim navozima. Predsjednik Uprave tog brodara Pero Kulaš objašnjava da su odlučili, unatoč neospornoj kvaliteti brodova iz domaćih škverova, svoj program novogradnji realizirati u dalekoistočnim brodogradilištima zbog znatno povoljnijih cijena i kraćih rokova isporuke.

- Azijska brodogradilišta su, osim cijenom, u prednosti pred hrvatskim zbog izvrsne organiziranosti, primjerice u Južnoj Koreji, kvalitete gradnje, prvenstveno u Japanu, te niske cijene radne snage, u Kini. Iako je u našoj javnosti uvriježeno mišljenje da se u dalekoistočnim brodogradilištima grade jeftini, ali nekvalitetni brodovi, to naprosto nije točno. Za brodare cijena jest prvi, ali ne i presudan faktor. Tradicija, kvaliteta gradnje, rokovi isporuke i financijska stabilnost brodogradilišta uvijek se uzimaju u obzir prije konačne odluke. Danas, na našu žalost, ne postoje gotovo nikakvi nedostaci azijskih brodogradilišta u odnosu na hrvatska, smatra Kulaš. Gradnja novog broda kompleksan je posao pa i odabir škvera gdje će biti izgrađen ovisi o brojnim faktorima, objašnjava Ive Mustać, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe iz Zadra. - Kad biramo brodogradilište, moramo znati može li ono izgraditi brod kakav nam treba, po kojoj cijeni i kada. Općenito govoreći, brodovi iz naših brodogradilišta skuplji su u odnosu na Daleki istok, ali prevladava mišljenje da su i kvalitetniji. No, stvarnost je mnogo složenija. Naši brodovi građeni u riječkom 3. maju u sklopu državnog programa gradnje brodova za domaće naručitelje, zahvaljujući poticajima države, nisu bili ništa skuplji od odgovarajućih na svjetskom tržištu, kaže Mustać.


Komentari članka

Vezani članci

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Novi vlasnik 3. maja: 'Investirat ćemo odmah od 5 do 10 milijuna eura u strojeve i opremu'

23.03.2026.

Vlasnik slovenske Iskra grupe u razgovoru za naš list govori o prvim potezima i nužnim ulaganjima u "3. maj 1905" za koji je uvjeren da ima budućnost

Viktor Lenac prihodima nadmašio sva hrvatska brodogradilišta zajedno

09.03.2026.

Remontni poslovi, vojni projekti i EU dekarbonizacija pogurali Lenac na gotovo 100 milijuna eura prihoda i dvostruku dominaciju u industriji

Prodaja "3. maja 1905" šibenskoj Iskri je pred realizacijom, riječki navozi dobit će novog vlasnika

01.03.2026.

Sa strane šibenske Iskre može se čuti kako je, s njihove strane, intencija da se čim prije potpiše i zaključi kupoprodajni ugovor s državom odnosno CERP-om te da kao novi vlasnici preuzmu riječke navoze

Iskra brodogradilištu posao izgradnje broda za MUP. Projektant je riječki Metal Shark

16.02.2026.

Novi policijski ophodni brod bit će dug 37,4 i širok 9,7 metara preko savega, s neograničenim područjem plovidbe

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk