Hrvatski bruto inozemni dug je 40,8 milijardi €

Bruto inozemni dug Hrvatske poveća je tijekom prvog polugodišta ove godine za 1,46 milijardi eura te je na kraju lipnja dosegnuo 40,8 milijardi eura, objavila je danas Hrvatska narodna banka.

Pritom je rast duga zabilježen u prvoj polovini ove godine, od 3,7 posto, znatno usporen u odnosu na isto razdoblje lani, kada je porast iznosio 6,5 posto, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Povećanje inozemne zaduženosti najvećim je dijelom posljedica zaduživanja trgovačkih društava i nešto manjeg prirasta duga banaka, dok je dug središnje države ostao gotovo nepromijenjen.

Tako podaci HNB-a pokazuju da su inozemni dug u prvoj polovici ove u odnosu na kraj prošle godine povećali ostali domaći sektori (uglavnom poduzeća) za 660,5 milijuna eura, banke za 314,7 milijuna eura, na osnovi izravnih ulaganja povećanje iznosi 503 milijuna eura, dok je vanjski dug države blago smanjen, za 17,3 milijuna eura.

Inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju lipnja ove godine iznosio je 20,67 milijardi eura, što čini 50,7 posto ukupnog hrvatskog bruto vanjskog duga, dok je ukupni dug s osnova izravnih ulaganja bio 5,6 milijardi eura ili 13,7 posto.

Većina tog iznosa rezultat je dugoročnog zaduživanja u inozemstvu privatnih trgovačkih društva

Inozemno zaduženje banaka iznosi pak 10,38 milijardi eura, što predstavlja udio od 25,4 posto.

Inozemni dug država na kraju lipnja ove godine iznosio je 4,1 milijardu eura ili 10,1 posto ukupnog hrvatskog bruto inozemnog duga.

Analitičari HNB-a napominju kako je inozemni dug ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR), u promatranom razdoblju 2009. porastao za 0,7 milijardi eura, što je višestruko manji prirast nego u prvih šest mjeseci 2008.

Većina tog iznosa rezultat je dugoročnog zaduživanja u inozemstvu privatnih, a u nešto manjoj mjeri javnih trgovačkih društava.

Dužničke obveze na osnovi izravnih ulaganja u prvom su se polugodištu 2009. povećale za 0,5 milijardi eura, od kojih se većina odnosila na zaduživanje poduzeća kod vlasnički povezanih tvrtki u inozemstvu.

U lipnju ponovo povećao stanje inozemnog duga izdanjem novih euroobveznica

Pribroji li se dugu ostalih domaćih sektora i stanje dužničkih izravnih ulaganja koja se odnose samo na poduzeća on je na kraju lipnja iznosio 25,9 milijardi eura, što predstavlja 63,5 posto ukupnoga inozemnog duga.

Poslovne banke u prvom su ovogodišnjem polugodištu ostvarile prirast svojih inozemnih obveza za 0,3 milijardi eura, za razliku od prvog polugodišta prethodne godine kad je zabilježeno njihovo smanjenje.

Sektor države je, nakon primjetnog smanjenja inozemne zaduženosti početkom godine zahvaljujući otplati euroobveznica izdanih 2002. godine , u lipnju ponovo povećao stanje inozemnog duga izdanjem novih euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura, koje su najvećim dijelom upisali inozemni investitori.

Stoga se stanje duga sektora države na kraju lipnja nije znatnije promijenilo u odnosu na kraj prošle godine, odnosno smanjeno je za oko 17 milijuna eura.