Hrvatski kampovi četvrti po skupoći u Europi

Iako još nema potpune podatke za prvih osam mjeseci ove godine, Adriano Palman, direktor Ureda Kamping udruge Hrvatske, vjeruje da smo se približili lanjskim brojkama, a to je, dodaje, velik uspjeh. Lani je kamping-sektor ugostio nešto više od dva milijuna kampista, što je bilo povećanje od pet posto u odnosu na godinu ranije, odnosno ostvareno je 14,1 milijun noćenja, što je rast od tri posto. Prošle se godine jednostavno sve idealno poklopilo - i raspored blagdana, i školski praznici, i dugo toplo ljeto – dakle, sve ono što se ne može reći za ovu sezonu.

U ovu se kamping-godinu, slijedom ekonomskog trenutka, ušlo bez velikih investicija, investiralo se samo u održavanje pogona. Cijene su u prosjeku podignute za razinu planirane inflacije, za oko dva posto, pa je Hrvatska ostala četvrto najskuplje kamping-odredište u Europi s prosječnom cijenom jednodnevnog boravka od 34,78 eura (najskuplja je Italija, a slijede Španjolska i Danska). Turizmu nije išao na ruku ni raspored praznika ni vrijeme u predsezoni. Dok su se do svibnja još koliko-toliko stizale lanjske vrijednosti, lipanjske kiše potopile su kamping-parcele, pa su glavni predsezonski mjesec vlasnici kampova završili sa šest posto manje noćenja nego lani. Do sredine srpnja minus se prepolovio, da bi nas sunčani kolovoz, vjeruje Palman, u potpunosti približio cilju - ponavljanju lanjskog rezultata. U srpnju i kolovozu, inače, ostvari se 85 posto noćenja na godišnjoj razini.

»Osmi je mjesec bio jako dobar, kampovi su bili puni, te vjerujem da je do kraja kolovoza ostvareno 12,7 milijuna noćenja, što je otprilike na lanjskim vrijednostima. Velike smo nade polagali i u rujan, imali smo dobre najave, ali je posezona počela kišama, a nekoliko je uzastopnih pljuskova, poznato je, temeljito ispraznilo kamping-parcele. Ovaj je mjesec zatvoren velik broj kampova, a gotovo svi će se zatvoriti početkom listopada. Smatram, međutim, da će kampovi i ove godine dati jako dobar rezultat« kazao nam je Palman. Nije nam, doduše, jasno zašto se baš svi kampovi moraju zatvoriti u rujnu i listopadu kada, primjerice, postoje i mnogi skandinavski kampovi koji posluju cijele godine, a u Skandinaviji je, znamo, zimi nešto hladnije nego kod nas. No to je, na žalost, posljedica ovdašnje turističke sezonalnosti i manjka volje i energije da se to mijenja. S druge strane, naši glavni mediteranski konkurenti nisu imali dobru sezonu. Španjolci, Talijani i Francuzi, europske turističke velesile, u srcu sezone bilježili su, na primjer, dvoznamenkaste minuse u kampovima, a kao jedan od glavnih razloga navodili su manjak domaćih gostiju. U Kamping udruzi Hrvatske procjenjuju da će se slična cjenovna politika nastaviti i iduće godine. Vjeruje se da će se još više vlasnika kampova pribjeći cjenovnoj diverzifikaciji. Dok će s jedne strane niz kampova, kako bi zadržali goste, zadržati i ovogodišnje cijene, drugi će se cijenama poigrati, pa bi kampovi mogli pojeftiniti izvan sezone, a poskupjeti u njezinoj špici.

Srednji vijek u odnosu na mogućnosti
Stručnjaci predviđaju da će velika ulaganja u hrvatske kampove uslijediti tek nakon što se donese zakon o zemljištu, kada će se napokon odrediti što je čije, što sadašnji vlasnici parcela mogu očekivati, odnosno s čime će raspolagati. U kamping-turizmu leži neiskorišteni potencijal. Iz perspektive mogućnosti, to s čime danas raspolažemo doima se kao srednji vijek. Stvari u kamping-turizmu drastično bi promijenila i zakonska regulativa koja bi dopustila gradnju mješovitih naselja koja objedinjuju kamp, hotele, 'wellness'-sadržaje, golf-terene i slične sportske sadržaje. Želimo li naprijed, mali i srednje veliki kampovi hitno bi se morali dići na višu kvalitativnu razinu. Prema zaključcima 3. kongresa hrvatskoga kampinga održanog u Tuhlju, kampiranje je u svijetu životni stil i trend u turističkoj industriji, dok ga kod nas i dalje prati imidž lošeg smještaja za siromašnu klijentelu. Budućnost hrvatskih kampova je u tome da se približe standardu najboljih europskih: da postanu mješovita naselja što se sastoje od miksa kampa, apartmana i bungalova, hotela, wellnessa i niza sportskih sadržaja. U svijetu se to zove »camping park & resort« ili »holiday park«. Zbog nedostatka zakonske regulative, u Hrvatskoj nema »holiday parkova«, ali ni gradskih kampova, broj kontinentalnih je mizeran, a cijele regije poput Slavonije i Zagorja nemaju ni jedan kamp. Naš turistički konkurent Francuska ima 11.227 kampova, a od toga je 80 posto kontinentalnih.