Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2014

Hrvatski slatkiši vani su hit, ali kod kuće ih 'topi' strana konkurencija

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Hrvatski slatkiši vani su hit, ali kod kuće ih 'topi' strana konkurencija

Ne postoji nijedna zemlja u EU gdje uvozni proizvodi podmiruju više od 30 posto lokalnog tržišta, dok je kod nas taj udio prošle godine iznosio 72 posto od ukupno ostvarene prodaje konditorskih proizvoda.

Kad bi se o blagostanju nekog naroda dalo suditi po potrošnji konditorskih proizvoda, Hrvati bi zasigurno stajali pri samom vrhu takve ljestvice.

Svjedoče o tome i to vrlo ilustrativno dva podatka, prvi je onaj na izmaku socijalističkog ozračja iz 1989. godine, kad je ukupna potrošnja konditorskih proizvoda iznosila 49.970 tona. Ni četvrt stoljeća kasnije, konkretno tijekom 2013. godine, otkriva se drugi detalj, Hrvati su konzumirali gotovo dvostruko više slatkiša. Podaci Kondina, strukovnog udruženja konditorske grupacije, otkrivaju da je ukupna potrošnja čokolade, bombona, keksa i vafla te guma za žvakanje prošle godine dosegnula čak 95.361 tonu.

U tom relativno kratkom razdoblju prosječna potrošnja konditorskih proizvoda tako je po stanovniku porasla sa 11,4 na 21,8 kilograma. Međutim, aktualne činjenice grubo svjedoče da, niti Hrvati uživaju u velikom blagostanju, budući da ih čvrsti obruč recesije steže već šestu godinu uzastopno, niti se konditorska industrija može pohvaliti komotnim uvjetima poslovanja radi sve snažnijeg pritiska inozemne konkurencije, brojnih poreznih i parafiskalnih nameta te sve skupljih sirovina. Konditorska industrija prepoznatljiva je kao radno intenzivna djelatnost i po tom je kriteriju sa sociološkog aspekta vrlo zahvalna za svaku lokalnu zajednicu jer zapošljava veliki broj djelatnika.

5,1posto
udio je konditorske u ukupnoj prehrambenoj industriji

Osim toga, značajan plus te grupacije je i činjenica da visoko kotira na listi industrijskih sektora po udjelu dodane vrijednosti, kod konditora naime dodana vrijednost u pravilu doseže visokih 48 posto od prodajne cijene koja se postiže na tržištu. U Hrvatskoj konditorska grupacija ostvaruje godišnju vrijednost proizvodnje od 1,58 milijardi kuna i u ukupnoj vrijednosti prehrambene industrije, prema podacima iz godišnjih financijskih izvješća za 2013. koje obrađuje Financijska agencija, sudjelovala je sa 5,1 posto.U zemljama Europske unije (bez Hrvatske) ukupna vrijednost prehrambene industrije iznosila je oko 1000 milijardi eura, dok je vrijednost proizvodnje u konditorskoj industriji veća od 51 milijardu eura, što upućuje na zaključak da i europski konditori u okvirima prehrambene industrije prisvajaju udjel od 5,1 posto, kao i hrvatski na svom tržištu.

Poput Belgijanaca i Švicaraca
Upravo ovi podaci upućuju na zaključak kako je u strukturi hrvatske prehrambene industrije položaj konditora u okviru tržišno uspostavljenih EU gabarita. Moglo bi se možda čak ocijeniti da hrvatska konditorska industrija ima i nešto naglašeniji položaj od konditorske industrije u EU. Međutim, hrvatski konditori tijekom 2013. godine ukupno su proizveli 53.032 tone od čega su na inozemnim tržištima prodali 26.374 tona, odnosno u izvoz je plasirano 50 posto proizvodnje. U okviru zemalja iz cijele Europe uz hrvatsku jedino konditorske industrije Belgije i Švicarske bilježe ovako veliki udio izvoza u odnosu na svoju ukupnu godišnju proizvodnju. Druga strana medalje, podaci o strukturi prodaje na lokalnom tržištu međutim, potpuno su oprečni rezultatima koje ostvaruju ne samo Belgijanci i Švicarci, nego i većina ostalih zemalja unutar europskih granica.

124mil.
kuna iznose lanjske investicije domaćih proizvođača slatkiša

Tako je primjerice, lani kod nas lokalno prodano 26.733 tone konditorskih proizvoda koji su proizvedeni u domaćim tvrtkama. Istodobno su trgovci i drugi uvoznici konditorskih proizvoda na hrvatskom tržištu tijekom prošle godine prodali čak 68.728 tona slatkiša. Ovaj poražavajući podatak otkriva da domaći konditorski proizvodi na domaćem tržištu imaju udjel od samo 28 posto. Ne postoji niti jedna zemlja u EU gdje uvozni proizvodi podmiruju više od 30 posto lokalnog tržišta, dok je kod nas udio stranih proizvoda lani bio veći od 72% od ukupno ostvarene prodaje konditorskih proizvoda. U većini europskih zemalja njihovi konditori na lokalnom prostoru prodaju oko 70 posto svoje proizvodnje dok je ostatak uvozni asortiman. Iznimke su Belgijanci koji na lokalnom tržištu prodaju i 80 posto iz vlastite konditorske proizvodnje, a Švicarci čak 90 posto.

Uvijek u plusu
Velika utjeha hrvatskim konditorima nije ni činjenica da bilježe poslovanje bolje je od prosjeka ukupna ostatka nacionalne industrije. Proteklih godina dobit proizvođača iz ove grupacije bila je uvijek veća od gubitaka (kada ih je bilo) pa su konditori jedna od najpozitivijih proizvodnih djelatnosti u Hrvatskoj. Zagrebački Kraš, osječki Kandit, bjelovarski Koestlin i Zvečevo iz Požege perjanice su domaće konditorske industrije, a listu nastavljaju Podravka i Cedevita. Sve su to proizvođači koji imaju snažne brendove te kontinuirano izvoze 50-60 posto od svoje proizvodnje. Svake godine, postalo je već pravilo ove grupacije, ostvare veći izvoz u financijskim parametrima od troška uvoza potrebnih sirovina, opreme i drugih materijala.Takvi pozitivni trendovi vezani su i uz prošlu 2013. godinu u kojoj je cjelovita konditorska industrija kroz izvoz ostvarila 544 milijuna kuna prihoda dok je istodobno za uvoz sirovina, opreme i repromaterijala potrošila 377 milijuna kuna što svjedoči da je i lanjska godina zaključena uz suficit iskazan sa 167 milijuna kuna. Uvoz sirovina, primarno kakaovca kao glavne i najskuplje sirovine, odnosi konditorima najviše kuna. Iako je uvozno ovisna, konditorska industrija u svojoj proizvodnji koristi oko 60 posto domaćih sirovina, što je potpuno zanemareno i premalo se ističe. Po neslužbenim procjenama za proizvodnju sirovina u domaćim okvirima dostatnu za potrebe svih konditora koristi se oko 35.000 hektara oranica.

Velika ulaganja
Grupacija konditora samo prošle godine ukupno je investirala oko 124 milijuna kuna, a unatrag desetak godina na investicije je potrošeno više od 730 milijuna kuna. Usprkos recesiji, pesimizmu i ukupnom padu potrošnje ne samo u lokalnim okvirima s razvojnim projektima nije se stalo, naprotiv.Tako je Kraš samo prošle godine investirao više od 20 milijuna kuna u nove linije, redizajn i marketinške aktivnosti kojima je uspješno zaokružio projekt Dorina čokolade. Zvečevo je paralelno u nove linije uložilo više od 40 milijuna kuna, a osječki Kandit posegnuo je za povijesnim ulaganjem, krajem 2013. krenuo je u realizaciju strateškog projekta, izgradnju potpuno nove tvornice površinom velike oko 23.000 četvornih metara čija vrijednost premašuje 150 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Vlatko Horvat, Delicia: Dobit je nešto manja jer lani nismo dizali cijene, ali zato smo konkurentniji

26.05.2026.

Usprkos tomu što nisu imali znanja o izradi keksa, Dražen i Dorijana Horvat nisu se dali smesti: pokrenuli su hrabro proizvodnju prhkih slastica koja je prerasla u obiteljski posao. Istarska tvrtka Delicia nastala je, naime, u Štrpedu pokraj Buzeta sredin

Kako je talijanski kralj slatkiša proširio carstvo vrijedno 41 milijardu dolara

24.08.2025.

Otkad je 2015. godine postao jedini direktor obiteljske tvrtke za slatkiše, Giovanni Ferrero je gotovo udvostručio prihod i napravio niz akvizicija. Šesti je najbogatiji čovjek u Europi i 36. najbogatiji na svijetu.

Bajadera liker posljednji je u nizu zajedničkih proizvoda hrvatskih tvrtki. Što o tome kažu stručnjaci

17.12.2024.

Niz hrvatskih tvrtki, iako su vlasnički nepovezane, surađuju na stvaranju zajedničkih proizvoda. Bajadera liker koji je nastao kao zajednički proizvod Badela i Kraša, samo je jedna u nizu takvih uspješnih suradnji koje jačaju poziciju hrvatskih brendova n

Tri kompanijske mantre koje živi Nestleova tvornica u Sofiji

10.06.2022.

Kako se pripremiti i odjenuti za posjet tvornici slatkiša? Budete li u takvoj prilici, ne trebate razbijati glavu ovim pitanjima. Za sve će se pobrinuti domaćini. Preporučujem jedino da, ukoliko je ljeto i hodate u sandalama, ponesete sa sobom par pamučni

Kraš - Sklopljen ugovor o pripajanju osječke tvornice Karoline

02.08.2021.

Odluka o pripajanju dio je transformacije Kraša koji namjerava redefinirati poslovni model Društva zbog nestabilnosti u okružju i vlasničkih preslagivanja u industriji.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk