Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2011

Hrvatu kredit 120 % skuplji no Slovencu

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Paulo GREGOROVIĆ  

Hrvatu kredit 120 % skuplji no Slovencu

Prije mjesec i pol dana domaći mediji su isticali da hrvatski državljani znatno lošije žive od onih u državama članicama Europske unije jer plaćaju znatno više kamate na stambene kredite. Dežurni analitičari su odmah izračunali da će Slovenac platiti 35.682 eura kamata tamošnjoj podružnici Raiffeisen banke podigne li kredit od 100 tisuća eura na rok otplate od 20 godina. Hrvat koji uzme isti kredit, ali u hrvatskoj podružnici Raiffeisena, platit će čak 43.254 eura više, odnosno ukupno 78.936 eura kamata.

Ukoliko je riječ o kreditu od 50 tisuća eura Slovenac će platiti 17.845 eura kamata, Hrvat čak 39.469 eura. Razlika je itekako značajna i iznosi otprilike 120 posto. Zbog čega takva razlika? Slovenija je članica Europske monetarne unije (EMU) gdje je zajednička novčanica euro i u kojoj se kamate u vremenima krize drže na rekordno niskim razinama zbog politike Europske centralne banke (ECB). To je moguće jer ECB primjenjuje kriznu mjeru odobravanja neograničenih zajmova po niskim kamatama bankama unutar EMU-a. Zbog toga u ovom trenutku Slovenci plaćaju prosječnu godišnje kamatu od 3,35 posto na stambeni kredit. No, i unutar EMU-a postoje ogromne razlike zbog rizičnosti plasmana po pojedinim zemljama pa tako državljani Cipra plaćaju kamatu od 5,11 posto, a Finci svega 2,11 posto.

Plasmani u Hrvatsku se smatraju rizičnijima nego u zemlje članice EMU-a i zbog toga građani Hrvatske plaćaju prosječnu kamatu od 6,16 posto. No, u petak, 4. ožujka Hrvatski sabor je usvojio Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu za stambene zajmove koji umnogome mijenja dosadašnju poziciju hrvatskih građana. No, samo onih rijetkih koji sada odluče riješiti stambeno pitanje podizanjem novog stambenog kredita ili isti namjeravaju potrošiti za kupnju većeg stana. S obzirom na to da kreditni kalkulator na internetskoj stranici Raiffeisen banke ne pruža dovoljno informacija potrebnih za usporedbu sa slovenskim Raiffeisenom, usporedili smo ponudu talijanske UniCredit banke i njezine banke kćeri u Hrvatskoj - Zagrebačke banke. Za stambene kredite s fiksnom kamatom Talijanima se nudi mogućnost ugovaranja kamate od pet posto godišnje, što u konačnici donosi anuitet od 330 eura mjesečno narednih 20 godina za kredit od 50 tisuća eura. To znači da će Talijani koji pristupe toj ponudi platiti 29.195 tisuća eura kamata kod anuitetskog načina otplate.

Kad krene u primjenu Zakon o subvencioniranju i Hrvati će moći ugovarati uz kamatu od oko pet posto. Odnosno, 4,95 posto prve četiri godine, potom maksimalno 5,44 posto u naredne dvije, a ostalo razdoblje… po volji banaka. Pod pretpostavkom da do kraja otplate kamata neće biti veća od 5,44 posto, ukupno će u 20 godina građanin platiti 23.598 eura kamata. To je 5,6 tisuća eura manje nego u Italiji, pa ispada da Vladina mjera donosi Hrvatima kredite konkurentske onima koji vrijede u razvijenijim zemljama zapade Europe. Međutim, Talijani preferiraju stambene kredite s promjenjivom kamatom i zbog toga plaćaju prosječnu kamatnu od svega 2,5 posto ili 13.588 eura kamata na kredit od 50 tisuća eura s otplatom na 20 godina. Usporedbom kredita koje nude UniCredit i Zaba, naišli smo da talijanska banka nudi kredit koji je vezan uz tromjesečni Euribor (referentna kamata na financijske operacije ECB-a) uvećan za bankarsku naknadu, čime se godišnja kamata penje na 2,5 posto. Odnosno, Euribor iznosi oko 1,1 posto, a banka tome pridoda svoju maržu od 1,4 posto. U Hrvatskoj već duže vrijeme takve kredite nudi samo Hypo banka, ali šestomjesečni Euribor (1,47 posto) uvećavaju za bankarsku naknadu od čak 5,5 posto. Razlika između bankarske marže u Italiji (1,4 posto) i one u Hrvatskoj (5,5 posto) je zapravo razlika u percepciji rizika pojedine zemlje u međunarodnim okvirima, odnosno primjena u praksi različitog kreditnog rejtinga i boniteta koje te zemlje imaju.

Usporedba stambenih kredita s varijabilnom kamatom u zemljama EMU-a s ponudom kredita u Hrvatskoj nema smisla i neće imati dok Hrvatska ne pristupi EU-u, a potom će morati bar dvije godine voditi discipliniranu fiskalnu i monetarnu politiku da joj dozvole da pristupi EMU-u i kunu zamjeni eurom. Do tada je moguće da u Europi varijabilne kamate na stambene kredite narastu iznad ugovorenih fiksnih, kako je bilo i u prošlosti. Da to nije nemoguće dalo se naslutiti prilikom prošlotjedne najave guvernera ECB-a Jean-Clauda Tricheta kada je rekao da bi mogli povećati referentne kamatne stope već u travnju, čime će prekinuti dosadašnju politiku kamata od jedan posto godišnje. To planiraju učiniti u nastojanju da suzbiju povećanu inflaciju. Dogodi li se ta promjena, mogli bismo ponovno svjedočiti tome da će velika većina naših prekomorskih susjeda ugovarati kredite s fiksnom, a ne promjenjivom kamatom koja je sada, zbog politike središnje banke, niža od one s fiksnom. Tek tada bi trošak otplate stambenog kredita mogao biti jednak u maloj Hrvatskoj i u velikoj Europskoj uniji.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk