Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Kol 2024

Hrvoje Krstulović: Hrvati su skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja nego od profesionalaca

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Tomislav Pili  

Hrvoje Krstulović: Hrvati su skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja nego od profesionalaca

Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 2008. sugeriraju da se dio građana ohrabrio i za rizičnija ulaganja. Ne treba zanemariti ni to da velik dio klijenata domaćih brokerskih kuća trguje na europskim i američkim burzama.

Obnova interesa za ulaganje na tržištu kapitala nije zaobišla ni investicijske fondove. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (onih namijenjenih malim ulagačima) potkraj lipnja dosegnula je 2,8 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine veća je za primjetnih 20,5 posto. Kakva je perspektiva te vrste domaće financijske industrije i može li se vratiti na razine iz rekordne 2007., za Lider govori Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore. U financijskoj industriji Krstulović je već gotovo četvrt stoljeća, a od 2006. do 2010. bio je u Upravi Erste vrijednosnih papira. Član Uprave ZB Investa postaje 2011., a godinu poslije imenovan je i predsjednikom Uprave tog društva.

Na vrhuncu domaćeg tržišta kapitala 2007. u otvorenim investicijskim fondovima nalazila se imovina od, preračunano, četiri milijarde eura. Očekujete li da se takva razina imovine može vratiti?
– Da, mislim da može. U ovoj godini to se neće dogoditi, ali i idućima to je svakako moguće. To je povezano s rastom bogatstva i osvješćivanjem ulagača o potrebi aktivne štednje. U tom slučaju govorit ćemo o kvalitetnoj i promišljenoj štednoj odluci malih ulagača koja će zbog toga rezultirati i stabilnom imovinom investicijskih fondova. S druge strane, te 2007. vladalo je svojevrsno oduševljenje tržištem među ulagačima, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu, te se s manje promišljanja ulazilo u pozicije na tržištu kapitala. Nakon pada tržišta ulagači su se razočarali i odmaknuli od njega. Financijskom edukacijom i osvješćivanjem da je potrebna dugoročna štednja taj se trend polako okreće.

Kod najpopularnijih UCITS fondova imovina je dosegnula 2,8 milijardi eura, a u lipnju je na mjesečnoj razini porasla za 3,2 posto. Primjećujete li povratak malih investitora u investicijske fondove?
– Da, iako taj trend nije takav kao što sugerira podatak o tropostotnom mjesečnom porastu imovine. Za taj porast najzaslužniji su novoosnovani novčani fondovi, koji su itekako prihvatljiv instrument za upravljanje likvidnošću. Ta vrsta fondova bila je vrlo popularna između 2009. i 2012. jer nudi relativno sigurno ulaganje na kraće rokove, a kamate su tada na kratke rokove bile i iznad deset posto. Trend povratka malih ulagača u investicijske fondove korelira s općim rastom gospodarstva i povećanja BDP-a po stanovniku, odnosno bogatstva građana, zbog čega se sve više otvara prostor za potrošnju, ali i štednju. I to štednju u različitim oblicima, od depozita u bankama preko životnih osiguranja do ulaganja na tržištu kapitala, kako u dobrovoljne mirovinske fondove tako i u UCITS fondove. Tu vidim potencijal osvješćivanja građana o potrebi dugoročne štednje i iskorištavanja pozitivnih trendova na tržištu kapitala, posebno kod dioničkih fondova.

Imovina hrvatskih investicijskih fondova po stanovniku iznosi oko 1400 eura. Gdje vidite prostor za povećanje te kulture investiranja?
– OECD-ov zadnji izvještaj o financijskoj pismenosti otkriva zanimljiv podatak. Financijskim znanjem u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni, imamo više znanja od primjerice Talijana ili Mađara. Ispod prosjeka smo u aktivnoj štednji i primanju savjeta nepristranog pružatelja. Drugim riječima, Hrvati su iznadprosječno skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja ili članova obitelji nego od financijskih profesionalaca. Što se tiče štednje, i dalje više dajemo prednost trenutačnoj potrošnji nego dugoročnoj aktivnoj štednji. Čak i u odnosu na trenutačnu razinu BDP-a po stanovniku postoji prostor za veću raspodjelu štednje.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk